Najveća pljačka umjetnina od Drugog svjetskog rata!

pljačka, umjetnine, dijamanti, dresden, Njemačka, pljačka

Unatoč nestanku struje, nadzorne kamere radile su i snimile upad dvojice muškaraca koji su razbili prozor i provalili u zgradu.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pljačku tri neprocjenjive zbirke dijamanata iz državnog muzeja u Dresdenu počinjenu u ponedjeljak mediji su prozvali najvećom pljačkom umjetnina od Drugog svjetskog rata.

pljačka,umjetnine,dijamantiPljačkaši su upali u povijesni muzej Zelena riznica u Kraljevskoj palači u Dresdenu gdje se čuva 4000 dragocjenih predmeta od slonovače, zlata, srebra i dragulja u zoru u ponedjeljak pošto je nestanak struje deaktivirao alarmni uređaj.

Ravnateljica muzeja Marion Ackermann rekla je novinarima da je vrijednost ukradenog nakita neprocjenjiva.

Posebna važnost ukradenih zbirka nakita s dijamantima i rubinima iz 18. stoljeća je u njihovoj povijesno-kulturnoj, a ne materijalnoj, rekla je Ackermann i odbila iznijeti procjenu financijske štete.

"Ne možemo iznijeti točnu vrijednost jer su neprocjenjive, rekla je.

Dirk Syndram, drugi ravnatelj muzeja, rekao je da su zbirke "neka vrsta svjetske baštine" te da sadrže oko 100 komada nakita. 

Dnevni list Bild piše da je riječ "vjerojatno o najvećoj pljački umjetnina od Drugog svjetskog rata". 

Premijer savezne zemlje Saske Michael Kretschmer rekao je da su počinjenom krađom opljačkani svi stanovnici te njemačke pokrajine.  

"Imovina koja se čuvala u muzeju u kraljevskoj palači stečena je teškim odricanjem naroda Slobodne države Saske kroz stoljeća", rekao je Kretschmer.

Brutalnost

U zoru u ponedjeljak izbio je požar na električnim instalacijama u blizini zbog čega je bio deaktiviran alarm te ulična rasvjeta, objasnila je policija. Dodala je da je istraga u tijeku kako bi se utvrdilo je li taj kvar na električnim instalacijama povezan s pljačkom. 

Unatoč nestanku struje, nadzorne kamere radile su i snimile upad dvojice muškaraca koji su razbili prozor i provalili u zgradu.  

Zapovjednik dresdenske policije Volker Lange rekao je da su došli do "vitrine s izlošcima i razbili je" 

Ackermann je "šokirana brutalnošću provale". 

Zelenu riznicu utemeljio je vladar August. II. Jaki 1723. godine i ona je dio 12 muzeja koji čine glasovite Državne umjetničke zbirke u Dresdenu. 

U muzeju se čuva jedna od najvećih kolekcija nakita, a po informacijama policije lopovi su provalili u povijesni dio muzeja sastavljen iz dva dijela. 

U jednome se čuva blago od razdoblja Augusta II. do 1733. godine, a u drugom, novom odjelu, smješteni su posebni predmeti koje su muzeju darovali pojedinci.

Muzej čini deset bogato ukrašenih prostorija u kojima je izloženo oko 3000 komada nakita i ostalih remek-djela izrađenih od zlata, srebra, dragog kamenja, bjelokosti i drugog vrijednog materijala.

Broj posjetitelja na dan strogo je ograničen i moguć jedino uz rezervaciju.

Izlošci su podijeljeni po dvoranama, među kojima su dvorana slonovače, dvorana srebrnine i središnja "Dvorana riznice".

Jedan od najvrednijih izložaka, zeleni dijamant, trenutačno je na posudbi muzeju Metropolitan u New Yorku u sklopu izložbe "Znanost i sjaj europskih dvorova".

Pošto je Kraljevska palača pretrpjela teška oštećenja u Drugom svjetskom ratu, Zelena riznica desetljećima je bila  zatvorena sve do obnove i ponovnog otvorenja 2006.

pljačka,umjetnine,dijamanti

Teško stečeno blago

Premijer države Saske kazao je da vrijednost ukradenih predmeta premašuje njihovu materijalnu vrijednost. 

"Blago u Zelenoj riznici i kraljevskog palači narod Saske mukotrpno je stjecao stoljećima", rekao je Michael Kretschmer.

"Čovjek ne može razumjeti povijest vlastite zemlje, vlastite države bez Zelene riznice i Državnih umjetničkih zbirki Saske.

Godine 2010. u muzeju je bio priređen sastanak njemačke kancelarke Angele Merkel i tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Država Baracka Obame koji je tada posjetio Njemačku. 

Krađa koja se zbila u ponedjeljak druga je takvih golemih razmjera počinjena u Njemačkoj zadnjih godina nakon krađe 100 kilograma teške kovanice od 24-karatnog zlata iz berlinskog muzeja Bode u 2017. godini.