Na pomolu rat: 25. svibnja referendum o suverenitetu Krima unutar Ukrajine

Krimski parlament se u četvrtak izjasnio za održavanje referenduma o većoj autonomiji 25. svibnja. Glasanje će se održati iza zatvorenih vrata, s obzirom na to da je parlament od četvrtka ujutro pod kontrolom proruski orijentirane grupe naoružanih osoba. Na referendumu će biti postavljeno sljedeće pitanje: Jeste li za suverenitet Krima unutar Ukrajine?« Press služba parlamenta objavila je da se za održavanje referenduma izjasnio 61 od 64 prisutna zastupnika, a puni sastav parlamenta čini stotinu zastupnika. Zasad nije jasno tko je zauzeo zgrade lokalnih vlasti u Simferopolu, ali novinari s mjesta događaja javljaju da se iznad obje zgrade viju ruske zastave, te da su ulazna vrata blokirana iznutra.

Agencija Interfax javila je, pozivajući se na očevice, da se u zgradama nalazi oko 60 ljudi i da su mnogi od njih naoružani. Agencija dodaje da u akciji zauzimanju zgrada u četvrtak rano ujutro nitko nije ozlijeđen.

Mediji su citirali lokalnog čelnika tatarske zajednice Refata Čubarova koji je na Facebooku napisao: »Rečeno mi je da su zgrade parlamenta i vijeća ministara zauzeli muškarci u odorama koje nemaju neka poznata obilježja«.

»Oni zasad nisu istaknuli nikakve zahtjeve«, rekao je Čubarov.

Stotinjak pripadnika policijskih snaga nalazi se ispred parlamenta. Ulice oko parlamenta uglavnom su prazne a na njima se mogu vidjeti samo prolaznici koji idu na posao.
U srijedu su se ispred zgrade parlamenta u Simferopolu sukobili pripadnici etničke skupine Tatara koji podupiru nove ukrajinske čelnike i proruski prosvjednici.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič svrgnut je u subotu nakon tromjesečnih oporbenih prosvjeda u glavnom gradu Kijevu. On se trenutno nalazi u bijegu, a nove vlasti traže ga pod optužbom za ubojstvo oko 100 ljudi tijekom prosvjeda.

Krim, jedina ukrajinska pokrajina s ruskom većinom, oduzet je Rusiji i priključen Ukrajini 1954. u vrijeme kad je na čelu Sovjetskog Saveza bio Nikita Hrušćov.

U Sevastopolu na Krimu stacionirana je ruska Crnomorska flota. Pošto je Krim postao posljednje uporište protivnika novog političkog poretka u Ukrajini, novi ukrajinski čelnici upozorili su na opasnost od separatizma na tom poluotoku koji je s maticom povezan samo uskim kopnenim mostom.

Tatari, turkofona etnička skupina, bili su žrtve staljinističkih represija zbog navodne suradnje s nacističkom Njemačkom te su tijekom i nakon Drugog svjetskog rata masovno deportirani u sovjetsku središnju Aziju.

Deseci tisuća Tatara vratili su se u svoju domovinu Ukrajinu pošto je ona postala nezavisna zemlja nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Krim je jedina ukrajinska regija s ruskom većinom, premda mnogi Ukrajinci u istočnim regijama, koje su uglavnom podupirale Janukoviča, govore ruski kao materinji jezik.

Vlasti u Kijevu poručile su u četvrtak da će svaki pokret ruske vojske izvan granica baze Crnomorske flote u Sevastopolju na poluotoku Krimu smatrati činom agresije, javljaju agencije.

Ukrajinske snage sigurnosti okružile su zgrade kako bi se izbjeglo »krvoproliće«, kazao je ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov, nazvavši počinitelje »provokatorima«.

»Poduzete su mjere kako ova akcija ekstremista ne bi dovela do eskalacije i oružanog sukoba«, rekao je Avakov.

Ukrajinski privremeni predsjednik Oleksander Turčinov upozorio je u četvrtak da će svaki pokret ruske vojske izvan granica baze Crnomorske flote u Sevastopolju smatrati činom agresije, nedugo pošto je stigla vijest da su zauzete zgrade krimske regionalne vlade i parlamenta.

»Govorim vojnom čelništvu ruske Crnomorske flote... Svaki vojni pokret, pogotovo s oružjem, izvan granica baze smatrat ćemo vojnom agresijom«, kazao je Turčinov, koji obnaša i dužnost vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske. Ruski diplomatski predstavnik u Kijevu pozvan je u ministarstvo vanjskih poslova kako bi mu se uručila ista poruka.
Po međudržavnom sporazumu, ruska Crnomorska flota bit će smještena u Sevastopolju do 2042. godine.

Zabrinutost događajima na Krimu u međuvremenu je izrazio NATO, te Berlin i Varšava. Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Anders Fogh Rasmussen pozvao je Rusiju da ne čini ništa što bi dovelo do dodatnog rasta napetosti. »Ovo sa zauzimanjem zgrada je vrlo opasna igra. Ovako počinju regionalni sukobi«, kazao je poljski šef diplomacije Radoslaw Sikorski. »Zabrinuti smo. Sada je najvažnije izbjeći raspad Ukrajine«, poručuje njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen.

Rusija će braniti prava svojih sunarodnjaka na Krimu, poručilo je u međuvremenu ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi. »Branit ćemo ih u međunarodnoj areni i reagirati odlučno i bez kompromisa kada se ta prava krše«, navodi ministarstvo.

Agencija Interfax javila je jutros, pozivajući se na očevice, da se u zauzetim zgradama u Simferopolju nalazi oko 60 ljudi i da su mnogi od njih naoružani. Agencija dodaje da u akciji zauzimanju zgrada u četvrtak rano ujutro nitko nije ozlijeđen.

Stotinjak pripadnika policijskih snaga nalazi se ispred parlamenta. Ulice oko parlamenta uglavnom su prazne a na njima se mogu vidjeti samo prolaznici koji idu na posao.
Krim je bio u sastavu Rusije do 1954., kada je odlukom Nikite Hruščova predan Ukrajini. Po posljednjem popisu, na Krimu živi 58 posto Rusa, 24 posto Ukrajinaca i 12 posto Tatara. To je jedini dio Ukrajine u kojem etnički Rusi čine većinu stanovništva. Pošto je Krim postao posljednje uporište protivnika novog političkog poretka u Ukrajini, novi ukrajinski čelnici upozorili su na opasnost od separatizma na tom poluotoku koji je s maticom povezan samo uskim kopnenim mostom.

U srijedu su se ispred zgrade parlamenta u Simferopolju sukobili pripadnici etničke skupine Tatara koji podupiru nove ukrajinske čelnike i proruski prosvjednici.
Proruski krugovi traže odražavanje referenduma o statusu Krima.

Hina