FOTO MISIONARKA VEDRANA LJUBIĆ U Hrvatskoj i BiH nisam imala gdje zaprljati cipele, a gledajte gdje mi živimo
Misionarka Vedrana Ljubić rođena je u Rami, a korijene vuče iz Ljubotića, sela blizu Širokog Brijega. Od 1998. misionari u Družbi sestara “Kćeri Božje ljubavi” u Ugandi. Svoje misijsko djelovanje započela je u malom zabačenom selu na zapadu Ugande u nadbiskupiji Mbarara, a sada svoje djelovanje obavlja u Kampali, centralnom djelu Ugande.
U razgovoru za hercegovina.info ispričala je o svom radu s mladima, školovanju djece te o problemima s kojima se susrela tijekom svog djelovanja.
Početak misijskog djelovanja
Ova Hercegovka je svoje djelovanje započela s još četiri sestre: dvije Brazilke, Poljakinjom i Njemicom. Uvidjele su potrebu djelovanja jer je ovdje bilo puno bolesnih kojima je trebalo financijski pomoći i osigurati odlazak u veći grad na pregled i liječenje.
“Prvo smo posjetile male kršćanske zajednicama, filijale i škole. Osobno sam bila zadužena za liturgiju i rad s mladima u pastoralnom smislu pouka, savjeta i slično.
“Kad znaju da se može bolje živjeti za to će se truditi u svome životu”, rekla je Vedrana.
Od svojih početaka do danas sestre “Kćeri Božje ljubavi” pomogle su u školovanju brojne djece od kojih danas dosta njih ima završene fakultete. “Imamo svećenika, časnih sestara, doktora, a najviša medicinskih sestara, učitelja te profesora”, ispričala je Vedrana.
Glavno misijsko poslanje je postala obuka kućnih pomoćnica koje su tijekom četveromjesečne obuke obučavali o higijeni, kuhanju te računalnoj pismenosti.
“Kad djevojke završe obuku od četiri mjeseca onda im mi nađemo posao pa tako mogu novčano pomoći sebi i svojima doma. Obuku na računalu smo uveli kao kako bi naučile kako napraviti neko jelo i slično. Sada mogu otići na Google, pronaći recept i pogledati video, vidjeti kako aranžirati stol, sobu i sl.”
Usporedba situacije od dolaska u Ugandu do sada
Osvrnula se situaciju u ovoj zemlji od početaka misijskog djelovanja te zaključila kako se ništa nije promijenilo. Sve je više sirotinje, a plaće su iste kao prije 22 godine.
“Zapravo, i to što zarade ne dobiju stoga je dobro što naše djevojke idu raditi nakon naše obuke. Više ih se poštuje jer se njihovi šefovi boje nas.”
Vedrana je navela i na primjeru koliko je potrebno jednoj medicinskoj sestri da završi medicinsku školu. “Prije su medicinske sestre dobivale do 100 eura, što bi s džeparcem izašlo oko 125 eura. Danas jedna medicinska sestra treba skoro 3.000 eura se obrazuje, a plaća joj je ako dobije posao do 50 eura. Ako se zaposli u državnim bolnicama plaćena je puno bolje - čak do 150 eura.”
Naglasila je kako do državnog posla se može doći jedino ako se netko podmiti. Korupcija je na visini kaže Vedrana te u slučaju ako imaš nekoga na nekoj poziciji – imat ćeš i posao.
“Mnoge medicinske sestre napuste rad u zdravstvu pa prodaju bonove za telefon ili kupe voće povrće i to prodaju. Učitelji i profesori su još u težoj situaciji. Oni rade od jutra do sutra za skoro pa ništa. Plaće kasne do 4-5 mjeseci ili je neće ni dobiti. Ako nisu plaćene od države nego privatno plaće su od 40-50 eura.”, ispričala je Vedrana.
Usporedba ovdašnjih prilika s Ugandom i kako pomoći
Nama treba duhovna pomoć, molitva. Treba nam mudrost od Boga da pravilno razlučimo kome i kako pomoći jer uvijek imate onih koji koriste priliku.
Trebaju nam i materijalna sredstva, pomoć u izgradnji objekata. „Recimo mi smo kupile zemlju u Olilimu na istoku Ugande gdje se mi spremamo za kopanje bunara i izgradnju samostana pa dalje raznih projekata – sve u korist obrazovanja.“
Ljetos je sestra Paskazia Bushemere, Uganđanka bila sa mnom u BiH i Hrvatskoj i rekla mi je: “Ostaviti onako lijepu zemlju, sve što sam vidjela u BiH i Hrvatskoj i doći u siromašnu Afriku – ja to nikad ne bih mogla učiniti. Cijelo vrijeme u BiH i RH nisam trebala očistiti cipele i sandale. Nisam ih imala gdje zaprljati, svugdje je asfalt… A gledajte gdje mi živimo!“
Ukoliko i vi na neki način želite pomoći sestri Vedrani, možete je kontaktirati preko njenog Facebook profila.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.