Libija pred kolapsom

Tri godine nakon svrgavanja tadašnjeg predsjednika Libije, Gaddafija, dvije suprotstavljene frakcije i njihove dvije odvojene vlade bore se za moć, teritorij i velike izvore prirodnih resursa.

Zbog sukoba između međunarodno priznate vlade i milicija odanih ekstremnim tumačenjima islama 450 tisuća ljudi raseljeno je unutar zemlje, dok je 100 tisuća sigurnost potražilo u susjednim zemljama, navodi se u podacima Ujedinjenih naroda.

"Iako osnovne javne službe u Libiji i dalje funkcioniraju, nove linije fronte i neprekidanje sukoba mogle bi izazvati tešku humanitarnu krizu s ozbiljnim posljedicama", rekao je Antoine Grand, voditelj Crvenog križa za Libiju.

Bolnice se suočavaju s ozbiljnim manjkom medicinskog materijala kao i s odlaskom stranih radnika, dolazi do čestih nestašica goriva, struje i vode. Cijene hrane su drastično narasle, a stanovnici ne mogu podići novčane pologe iz banaka.

"S padom cijena nafte i njezine proizvodnje, a dok se politička elita istovremeno bori za prevlast nad zemljom i resursima, država bi se uskoro mogla naći u situaciji da nema dovoljno novaca za isplatu plaća nastavnicima, subvencija i tekućih troškova za bolnice, vodovod i električne kompanije", dodao je Grand.Djeca okružena sukobima

"Djeca posebno pate zbog čestih prekida nastave, ali su i pod velikim stresom zbog sukoba", kaže Ghassan Khalil posebni UN-ov zastupnik UNICEF-a za Libiju.

Također, rekao je i kako se nada da bi novi krug pregovora pod posredništvom Ujedinjenih naroda, čiji početak je zakazan za ovaj tjedan, mogao omogućiti djeci da se vrate u normalan život.

Sjena sumnje pala je na pregovore kada su predstavnici militantne organizacije Libijska zora napustili pregovore kako bi do nedjelje odlučili žele li sudjelovati u pregovorima, to je pak na stranu stavilo nadu o smislenom nastavku pregovora kao i o postizanju dogovora.

Civilno stanovništvo širom Libije svakodnevno je suočeno s nasiljem, uništavanjem vlasništva, otmicama i povećanom stopom kriminala. Mnoge neeksplodirane eksplozivne naprave, bombe i granate čekaju da netko slučajno nabasa na njih jer vlasti ne mogu poslati stručnjake koji bi ih uklonili.

"Javni objekti, škole, privatno vlasništvo i stambena područja na meti su neselektivnog granatiranja skoro na svakodnevnoj bazi, a državni kapaciteti i mogućnosti vlasti da se nose s problemom blizu su nule", rekao je Martin Vane, direktor Danskog izbjegličkog vijeća.

Nekoliko velikih humanitarnih organizacija, uključujući UNICEF i Liječnike bez granica, djeluju s područja susjednih država zbog vlastite sigurnosti, pomoć im pruža libijsko državno osoblje i nevladine organizacije. Ipak, planiraju se vratiti u Libiju čim to sigurnosna situacija dozvoli.

Većina stranih država i međunarodnih organizacija povukla je svoje osoblje i diplomatska predstavništva iz Libije ovog ljeta nakon što je teroristička skupina Libijska zora osvojila libijski glavni grad Tripoli i uspostavila vlastitu samoprozvanu vladu i parlament.

Izvor: reuters.com