Koliko se zarađuje na testovima za koronavirus?

Ako se mora na put, nema druge - treba obaviti PCR test za koronu. A on košta i u Njemačkoj će ga vjerojatno napraviti laboratorij Synlab. Posao ide tako dobro da su izašli na burzu.

U većini zemalja, ako se želi prijeći državna granica potrebno je predočiti negativni test na koronavirus. Najbolje “pravi”, dakle PCR test: Na primjer u Hrvatsku se putnici puštaju i s negativnim “brzim” testom, ali u roku od 10 dana je potrebno opet ići na testiranje. Da bi se izbjegla gnjavaža, zato je najbolje odmah na PCR test.

Realnost jest da vas, osobito među državama Schengena i mada je obaveza, jedva tko i pita, imate li test dok je jasno kako cestama samo prolazite kroz tu zemlju. Inače bi se neminovno stvorile beskrajne kolone na granicama, piše Deutsche Welle.

Ali u Njemačkoj, ako se odlučite na “pravi” test, i cijene su veoma različite: od sedamdesetak pa do znatno preko 100 eura. Za četveročlanu obitelj koja kreće na put – to je već mali kapital jer se opet mora testirati i prije povratka.

Izbor – koji to zapravo nije

Kad se tako odabere mjesto u Njemačkoj kamo će se ići na testiranje, zapravo je velika vjerojatnost kako će vaš uzorak biti obrađen u jednom od ovdašnjih 20 – od ukupno 47 laboratorija tvrtke Synlab. To je tvrtka koju je još 1998. osnovao liječnik laboratorijske medicine Bartolomäus “Bartl” Wimmer još pod nazivom “Synlab Udruga neovisnih laboratorijskih liječnika”.

Tvrtki je i prije ove pandemije išlo dobro jer nude čitav spektar laboratorijskih pretraga, kako za liječnike tako i za veterinare. Ali korona je tek ispala blagodat za tvrtke takve vrste: prošle godine je provela 11,6 milijuna PCR testova i samo to im je stvorilo 620 milijuna eura prometa od ukupno 2,6 milijardi prometa čitavog koncerna. Za nas nesretna 2020. je tom koncernu tako donijela porast prometa od čitavih 38%.

Ove godine računaju na novi porast od 17 posto jer neumorno šire ponudu, pogotovo kad je riječ o koroni. Već nude i testove kod kojih se uzorak ne uzima štapićem iz nosa ili ždrijela, nego se analizira tekućina s kojom je osoba isprala grlo – što je naravno mnogo ugodnije. Tu je i test za mališane: takozvana “testna lizalica” koja će sigurno naći mušterije kad na primjer treba testirati čitav dječji vrtić ili osnovnu školu.

Milijarde – a stižu i dalje

Synlab iz Münchena je uvjerljivo najveći njemački laboratorij. Sljedeći konkurent je Bioscientia iz Ingelheima koja ostvaruje promet od jedva 280 milijuna eura. Ali konkurencija vreba iz inozemstva – i Bioscientiju je “progutao” australski gigant u području laboratorijske pretrage Sonic Healthcare, a u Europi su trenutno najveći švicarski koncern Unilabs i francuski Eurofins Scientifics.

Francuzi, makar u Njemačkoj još imaju samo dva laboratorija, također imaju razloga biti zadovoljni koronom. Samo u prvom kvartalu ove godine su ostvarili promet od 1,6 milijardi eura, plus od 41 posto.

A oni već jesu izlistani na burzi i vrijednost dionica Eurofins Scientific je trenutno negdje oko 15,8 milijardi eura.

To je put kojim je sad krenuo i njemački Synlab. Doduše prvi dan prometa dionicama im je donio “samo” četiri milijarde eura, znatno manje nego što su planirali. Razlog tome je i što su cijenom dionica od 18 eura počeli na donjoj granici predviđene vrijednosti, a i tako na burzi možda nisu točno znali, što je ta tvrtka doista – jer od 27,5 milijuna dionica je gotovo 7 milijuna ostalo neprodano.

Bez laboratorija se neće moći…

No u Synlabu su uvjereni kako će se to brzo pročuti. Samoj tvrtki od tog prihoda treba stići oko 400 milijuna eura s kojima želi podmiriti dugove i širiti se akvizicijom drugih laboratorija. “Za 2021. smo kod našeg organskog rasta već ostvarili izuzetno dobar početak i od siječnja već dogovorili devet akvizicija”, kaže direktor financija minhenskog laboratorija, Sami Badarani za prvi program njemačkog radija i televizije ARD.

Korona je naravno odlična za njihov posao, ali potencijala ima i bez nje: “Sve je više stanovnika naše planete i sve je starije. Obje te činjenice su dobre za nas”, kaže direktor uprave Mathieu Floreani za DW.