FOTO  Hercegovina info posjetila Kölnsku katedralu

Ona je sjedište Kölnske biskupije (trenutačni kardinal Joachim Meisner), pod upravom Kölnske nadbiskupije. Posvećena je Svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji i slavna je kao spomenik njemačkog kršćanstva, gotičke arhitekture te ustrajne vjere i opstojnosti građana Kölna.

Katedrala je 1996. god. upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedno od najpoznatijih građevina u Njemačkoj i znamenitost grada Kölna, te kao "iznimno djelo ljudske kreativne genijalnosti".

Izgradnja Kölnske katedrale je započela 1248. god. i trajala je, s brojnim prekidima, do 1880. god., što čini razdoblje od 600 godina. Ona je duga 144.5, široka 86.5 metara, a njena dva tornja su visoka 157 metara. Katedrala je jedna od najvećih svjetskih crkava i najveća gotička crkva u sjevernoj Europi. Godinama je, točnije od 1880. do izgradnje Washingtonskog obeliska 1884. god., bila najvišom ljudskom građevinom. Još uvijek ima drugi po visini crkveni toranj, od kojega je viši samo katedrale u Ulmu, koji je dovršen 10 godina poslije (1890.). Zbog svojih dvojnih tornjeva ona ima najveću fasadu od svih svjetskih crkava. Također njezin kor između stupova ima najveći omjer visine u odnosu na širinu, od svih srednjovjekovnih crkava (3.6:1), nadmašivši čak i katedralu u Beauvaisu koja ima malo viši glavni brod.

Njeni srednjovjekovni arhitekti su isplanirali veličanstvenu građevinu koja bi udomila relikvije Sveta tri kralja koje je Fridrik I. Barbarossa donio iz Milana, te tako postala mjestom hodočašća u Svetom Rimskom Carstvu. Iako nije bila dovršena u srednjem vijeku, katedrala je "remek-djelo i snažno svjedočanstvo kršćanskog vjerovanja srednjovjekovne, ali i moderne Europe".

God. 2004., katedrala je dospjela na popis "svjetske baštine u opasnosti", kao jedina zaštićena građevina u zapadnoj Europi, zbog planova izgradnje nebodera u njezinoj blizini koji bi znatno narušio njezin izgled. No, nakon što su gradske vlasti 2006. god. odlučile ograničiti visinu planiranih građevina, katedrala je skinuta s tog popisa.

Dana 18. kolovoza 2005. god., papa Benedikt XVI. je posjetio katedralu tijekom svoje apostolske posjete Njemačkoj i tada se vjeruje da je katedralu pohodilo oko milijun hodošasnika.

Izvor: wikipedia

Foto: hercegovina.info