Europarlamentarci ponovili da Istanbulska konvencija govori o zaštiti žena i pozvali na njenu ratifikaciju

Europarlamentarci iz gotovo svih zastupničkih klubova su u raspravi u ponedjeljak pozvali države članice koje još nisu ratifcicirale Istanbulsku konvenciju da to učine što prije i istaknuli kako se ona odnosi na ljudska prava i zaštitu žena i nema drugih namjera.

Potpredsjednik Europske komisije Andrus Ansip je otvarajući raspravu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rekao kako je namjera Komisije da EU što prije zaključi punu ratifikaciju konvencije.

Ansip je u govoru primijetio da Konvencija u nekim državama izaziva oštre javne rasprave u u kojima se iznose netočna tumačenja, primjerice, u vezi s uporabom i prijevodom riječi rod,

"Bit ću vrlo jasan. U konvenciji se radi o spriječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama bez skrivenih namjera. Ona nije instrument uobličavanja percepcije roda. (...) Konvencija ne obvezuje države da dopuštaju istospolne brakove. Štoviše, nigdje se ne referira na priznavanje istospolnih brakova, to je pitanje van okvira Konvencije. Također ne obvezuje države da se u njihovim školama predaje o spolnoj orijentaciji ili rodnom identitetu", istaknuo je Ansip.

Zastupnici su u raspravi više puta pozvali članice, među kojima i Hrvatsku, da ratificiraju Istanbulsku konvenciju. Većina zastupnika je u raspravi istaknula kako ona za cilj ima suzbijanje nasilja nad ženama a ne promicanje ideologija, te da se u zemljama u kojima se o Konvenciji vode polemike pojam roda pogrešno tumači.

Europarlamentarci iz redova Europskih konzervativaca i refromista (ECR) su, međutim, u svojim istupima tvdrili da Konvencija ima ideološki temelj, poput poljske zatsupnice Jadwige Wiśniewske koja je ustvrdila da Konvencija služi za "postizanje ciljeva ljevice" koja želi "izvršiti ideološku revoluciju".

Europski konzervativci takkođer su insistirali da Istanbulska konvencija zadire u suverenitet članica i krši načelo supsidijarnosti.

Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić (HKS/ECR) u raspravi je pozvala hrvatske vlasti da ne ratificiraju Istanbulsku konvenciju i ustvrdila kako se problemi s ratifikacijom Istanbulske konvencije "nisu pojavili zbog nevoljkosti država članica da zaštite žene od nasilja, nego zbog kontroverznih dijelova same Konvencije".

Tomašić je rekla da "zaštita žena i ostalih članova obitelji od nasilja svim državama članicama mora biti visoko na listi prioriteta",no da je problem što Konvencija državne institucije koje se bave ljudskim pravima izjednačava s udrugama civilnog društva. Ona stručnom tijelu GREVIO, međunarodnom odboru neovisnih stručnjaka zaduženom za nadzor provedbu Konvencije, daje prevelike ovlasti u implementaciji te nacionalne države gube dio suvereniteta, smatra Tomašić.

"Zato još jendom pozivam hrvatske vlasti da iz navedenih razloga ne ratificiraju Istanbulsku konvenciju", zaključila je Tomašić.

Anna Maria Corazza Bildt je u ime zastupnika Europske pučke stranke pozvala 11 članica EU-a koje još nisu ratificirale Konvenciju da to učine, te također napomenula kako se polemike u tim članicama temelje na pogrešnom tumačenju riječi rod. "Bilo je mnogo pogrešnih tumačenja Konvencije u, primjerice, Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Slovačkoj , pa i Ukrajini"", rekla je Corazza Bildt i ponovila kako se u Konveciji radi o zlostavljanju, premlaćivanju, silovanju u ubijanju žena, sakaćenju ili primoravanju dejvojčica na udaju a "ne o bilo kakvoj ideologiji ili vjeri".

I zastupnici klubova socijademokrata i liberala istaknuli su kako se u Istanbulskoj konvenciji radi o ljudskim pravima a ne ideologiji, dok je zastupnica Zelenih Terry Reintke ocijenila kako su oni "koji su napadali ženska prava sada izabrali Istanbulsku konvenciju kao polje za raspravu iz čisto ideoloških razloga".

Hrvatski europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) za Hinu je ocijenio da je dobro što se o tom pitanju ponovno raspravlja u Europskom pralamentu te da rasprarva pokazuje ambiciju europarlamentaraca da kolegama i kolegicama u nacionalnim parlamentima pošalju jasnu poruku.

Jakovčić je rekao kako se mogućnost ratifikacije koju je svojom najavom slanja tog dokumenta u Sabor otvorio hrvatski premijer Plenkovića "doživljava pozitivno". "Iz razgovora koje sam upravo imao to potvrđuje i njegovu, ne ambiciju da bude kandidat EPP-a jer to nije ta tema, nego ambiciju da Hrvatsku svrsta među moderne zemlje, a ne među zemlje poput Poljske i Mađarske, koje ovdje više ne igraju i neće igrati bitnu ulogu dok vode takvu politiku", rekao je.

Jakovčić je ocijenio da je Andrej Plenković napravio dobar potez najavom da će Konvenciju uputiti na ratifikaciju u parlament. "Bilo kakve moguće ograde nisu formalno-pravnog nego političkog karaktera. To mogu razumijeti, toga u politici ima ali je najvažnije da se sama Konvencija ratificira", zaključio je Jakovčić u izjavi za Hinu.