EU: zeleno svjetlo za mehanizam suspenzije bezviznog režima

Spiegel Online piše o odluci EU ministara unutarnjih poslova da se uvede mehanizam privremene suspenzije bezviznog režima za zemlje Balkana. "Prema tome, može se na određeno vrijeme suspendirati bezvizni režim za državljane iz određenih zemalja, kao na primjer iz Srbije. Više zemalja, među kojima su Njemačka i Francuska, su zatražile uvođenje tog mehanizma, jer je sve više ljudi iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore traži azil. Ta mjera je međutim predviđena samo kao posljednja mogućnost i to maksimalno u trajanju od šest mjeseci. Kako bi se mehanizam pokrenuo, potrebno je da odgovarajuća zemlja preda zahtjev, a većina EU zemalja to mora i odobriti", pojašnjava Spiegel.

Prijedlozi o ograničenju slobode kretanja radnika u EU-u

Taj list dodaje da su mnogi od onih koji zatraže azil, Romi: "Oni važe kao izbjeglice iz gospodarskih razloga, koje nisu politički progonjeni. Stoga njemačke vlasti većinu tih zahtjeva odbijaju. Kao jedan od razloga za povećan broj potražitelja azila protekle godine važi presuda njemačkog ustavnog suda od ljeta 2012., prema kojoj se moraju povisiti primanja azilanata."

Spiegel dodaje da je takozvano useljavanje siromašnih već mjesecima tema u Njemačkoj, te da se pogotovo njemačke općine sve više žale zbog useljenika iz Rumunjske i Bugarske, koji dolaze u Njemačku kako bi primali socijalnu pomoć. Zbog toga je i uslijedio prijedlog britanskog premijera Davida Camerona da se ograniči sloboda kretanja radnika u EU, piše ovaj list.

Njemačka blokira pristup Bugarske i Rumunjske Šengenu

Upravo je to i tema pisanja lista Der Tagesspiegel, koji se osvrće na debatu koju je o slobodi kretanja pokrenuo njemački ministar Hans-Peter Friedrich. On je, naime na sastanku EU ministara unutarnjih poslova u Bruxellesu u četvrtak (5.12.) tematizirao tzv. "useljavanje siromašnih" u zapadne zemlje Europske unije, misleći pritom prije svega na Rumunje i Bugara, za koje od početka naredne godine prestaje ograničavanje slobode kretanja. Tagesspiegel piše da ta debata pokazuje što je ustvari odlika njemačke politike useljavanja: "Prvo, da se smiri vlastita savjest. I drugo, da useljavanje tek onda može biti dobro, ako služi našim ekonomskim interesima."

Tagesspiegel dodaje da je u cijeloj debati oko zahtjeva za daljnjim ograničavanjem slobode kretanja Rumunja i Bugara, utoliko i "simbolična politika, kad njemački ministar unutarnjih poslova i dalje blokira pristup Bugarske i Rumunjske šengenskoj zoni. Tko želi doći u Njemačku, u tome ga neće moći spriječiti ni jedna rampa na granici."

"Sloboda kretanja u vremenima krize"

U komentaru WAZ-a pod naslovom "Sloboda kretanja u vremenima krize", list navodi da je sloboda kretanja veoma popularna u Europskoj uniji. "Jedino Britanci osjećaju možda čak i genetski utvrđenu nelagodu što ljudi s kontinenta žele uživati pravo da tek tako dođu na Otok i tamo se kreću, kao da su kod kuće. U ostalih 27 država članica su poslovni ljudi, studenti, turisti i oni koji su u potrazi za poslom složni da je ta sloboda kretanja temeljno dostignuće europskog jedinstva. Ali to odobrenje blijedi otkad se iza lijepe slobode kretanja pojavila ružna sestra imenom useljavanje siromašnih. A i otkad se EU sugrađanin iz Rumunjske i Bugarske u nekim slučajevima pokazao kao pripadnik jedne manjine, za koju je neslužbeno još uvijek uobičajen naziv ‘ciganin'. EU-domorodac, prije svega onaj u bogatijim državama članicama, u strancu iz EU inozemstva vidi konkurenta za radna mjesta, kojih je sve manje, a u ekstremnom slučaju čak i parazita koji se hrani od socijalne pomoći. Ta slika je međutim pogrešna, jer kad se sve sabere, onda se vidi da i oni, koji nisu domaći, daju svoj doprinos socijalnoj državi i da ne žive na njezin račun", ističe se u komentaru WAZ-a.

Autorica: Marina Martinović/DW