EKONOMSKE POSLJEDICE SUKOBA U IZRAELU S prvim ispaljenim metkom skočila cijena nafte

Cijene nafte skočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad 87 dolara, odražavajući strahovanja ulagača da bi se sukob Izraela i palestinske skupine Hamas mogao proširiti na cijeli Bliski istok i ugroziti opskrbu.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 2,70 dolara nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna i iznosila je 87,28 dolara. U gotovo istom iznosu barel je poskupio i na američkom tržištu, na 85,57 dolara, prenosi Hina.

Napetost na Bliskom istoku

Kraj prošlog tjedna obilježile su bojazni da bi ubrzani tempo zapošljavanja u SAD-u u rujnu mogao potaknuti središnju banku da ponovo podigne kama tne stope, što bi značilo slabiji gospodarski rast i potražnju za energentima.

U ponedjeljak pozornost trgovaca fokusirala se na napad palestinske naoružane skupine Hamas na izraelski teritorij i na odgovor izraelskih oružanih snaga. Sukob je već odnio više od tisuću ljudskih života i mogao bi se proširiti na cijelu regiju.Odnos ponude i potražnje ostao je isti, objašnjava Tamas Varga iz PVM-a, ali “jačanje napetosti na Bliskom istoku obično rezultira višim cijenama nafte i to se događa i sada”.

Saudijci spremni povećati proizvodnju

Erupcija nasilja mogla bi ugroziti nastojanja SAD-a da posreduje u približavanju Saudijske Arabije i Izraela i u normalizaciji saudijsko-izraelskih odnosa, nudeći Rijadu zauzvrat isporuku oružja.

Saudijski dužnosnici navodno su u petak rekli Bijeloj kući da su spremni, u sklopu sporazuma, povećati proizvodnju u idućoj godini. Saudijska Arabija i Rusija trenutno planiraju smanjivati opskrbu do kraja godine za 1,3 milijuna barela dnevno.

Potencijalni problemi s opskrbom

Pitanje je koliko će dugo cijene nafte rasti u aktualnim okolnostima, kažu analitičari Citija. Analitičari upozoravaju da je sukob otvorio i pitanje eventualnog uključivanja Irana.

“Ako sukob zahvati Iran… u opasnosti je do tri posto globalne opskrbe naftom. A ako se proširi i u konačnici omete tranzit kroz Hormuški tjesnac, mogao bi ‘zatočiti’ oko 20 posto globalne opskrbe naftom“, objašnjava za Reuters energetski analitičar Saul Kavonic.

Odvojeno je u ponedjeljak Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) podigla srednjoročne i dugoročne procjene potražnje za naftom. Procjenjuju da će do 2045. dosegnuti 116 milijuna barela dnevno, podigavši prošlogodišnju procjenu za 5,4 posto.

Vrhunac potražnje za naftom

Do 2028. potražnja bi trebala dosegnuti 110,2 milijuna barela dnevno i biti neznatno viša no što su do sada očekivali. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje pak da bi mogla dosegnuti vrhunac u ovom desetljeću.

OPEC je u zasebnom izvješću objavio da je barel košarice nafte njegovih članica prošli petak pojeftinio 1,21 dolar, na 87,30 dolara.