DETALJI UBOJSTVA HEZBOLAHOVOG VOĐE Mossad ga pratio preko daljinskog od TV-a, hakirane kamere, supruginog mobitela...

Razorni zračni napad u kojem je ubijen Hasan Nasralah, vođa Hezbolaha, bio je vrhunac dugogodišnje operacije dubokog prodora izraelskih obavještajnih službi u tu terorističku organizaciju. Posebno su se uspješno infiltrirale u mrežu Nasralinih suradnika i precizno pratile svaki njegov korak. Tako su otkrile i njegov zadnji odlazak u podzemni zapovjedni centar na jugu Bejruta.

Izraelske obavještajne službe imaju golemu tehničku prednost pred Hezbolahom i Hamasom: raspolažu špijunskim satelitima, sofisticiranim dronovima i kibernetičkim sposobnostima koje mobilne telefone mogu pretvoriti u prislušne uređaje, piše Telegram. 

Da bi izraelski obavještajci analizirali gomilu prikupljenih podataka, osnovana je specijalna Jedinica 9900. Njeni stručnjaci pišu algoritme koji na uzastopnim fotografijama otkrivaju i najmanje promjene. Tako mogu prepoznati improviziranu eksplozivnu napravu uz cestu, ventilacijski otvor iznad tunela ili iznenadnu dogradnju betonskog ojačanja podzemnog bunkera.

U Siriji sve krenulo nizbrdo

Uz Jedinicu 9900 djeluje još jedan sofisticirani odjel za elektronsko prisluškivanje, Jedinica 8200, vojna obavještajna direkcija poznata pod imenom Aman. Izraelske tajne službe Mossad i Šin Bet prikupile su toliko podataka da je u prva tri dana zračne kampanje protiv Hezbolaha u Libanonu, prema priznanju Izraelskih obrambenih snaga (IDF), ratno zrakoplovstvo gađalo najmanje tri tisuće pretpostavljenih Hezbolahovih ciljeva.

Kad je Iran 2012. poslao Hezbolah da sudjeluje u vojnim operacijama u građanskom ratu u Siriji, Izrael je iskoristio priliku da temeljito analizira njegove aktivnosti. Tako su otkrili tko je zadužen za operacije, tko je premješten s jedne na drugu poziciju, tko unaprijeđen, tko korumpiran i tko se upravo vratio s neobjašnjivog putovanja. Kako se povećavao broj pripadnika Hezbolaha, to je pokret postajao izloženiji izraelskim špijunima koji su ubacivali svoje ljude u njegove redove ili vrbovali nezadovoljnike.

Randa Slim, direktorica programa u Institutu za Bliski istok u Washingtonu, napisala je kako je to “oslabilo njihove unutarnje mehanizme kontrole i otvorilo vrata za infiltraciju neprijatelja na najvišim razinama”.

Kobni kontakt s Rusima

Važan izvor informacija bili su i plakati Hezbolahovih “mučenika” preko kojih su Izraelci dobivali podatke iz kojeg je grada bio borac, gdje je poginuo i tko su njegovi prijatelji koji su vijest objavili na društvenim mrežama. Po svim procjenama, za Hezbolah je bilo pogubno što je u Siriji morao surađivati i dijeliti informacije s korumpiranom sirijskom obavještajnom službom i s ruskim obavještajnim službama koje su redovito nadzirali Amerikanci.

Hezbolah su dotad s pravom proglašavali najvećom milicijom na svijetu jer je bio snažan i dobro organiziran, što dokazuje i činjenica da je krajem 1990-ih čak dvaput digao u zrak sjedište Šin Beta u Tiru na jugu Libanona, koji je tad bio pod izraelskom okupacijom. Također, uspio je presresti tad još nekriptirani signal s izraelskih dronova, iz čega je mnogo naučio o metama i metodama Izraelskih obrambenih snaga.

Miri Eisin, umirovljena pukovnica IDF-a i suradnica Međunarodnog instituta za borbu protiv terorizma, objasnila je da su izraelske obavještajne službe desetljećima proučavale Hezbolah jednako pažljivo i široko kao što su proučavale, primjerice, sirijsku vojsku. Posebno njegove sve tješnje veze s iranskom Revolucionarnom gardom.

Gledali ga hakiranom kamerom

Kad bi identificirali nekog Hezbolahovog operativca, sve podatke o njegovu kretanju i vezama unosili su u golemu bazu podataka. Prikupljali su informacije i s mobitela njegove supruge i s brojača kilometara njegova pametnog automobila i iz njegova kretanja po različitim lokacijama.

Ti podaci dolazili su iz različitih izvora, od drona koji leti iznad operativca, hakirane nadzorne kamere pored koje prolazi ili čak iz njegova razgovora snimljenog pomoću mikrofona na daljinskom upravljaču pametnog televizora. Posebno su pratili zapovjednike svih razina kako bi utvrdili jesu li iznenada pozvani na zadatak, što bi odmah upućivalo na mogući napad terorista.

Tako su sastavili obilne dosjee Hezbolahovih operativaca i njihovih zapovjednika. Informacije bi prikupljali i na pogrebima ubijenih boraca na koje bi došli višerangirani zapovjednici. Izraelci su hakirali i nadzorne kamere pomoću kojih su sudbonosnog petka otkrili da je Nasralah krenuo prema svom zapovjednom bunkeru.

Presudna uloga Mossada

Značajnu ulogu u svim tajnim operacijama imali su agenti tajne službe Mossad. Nedavno je u Turskoj razbijena jedna Mossadova špijunska mreža od 34 člana, a uhićeni su otkrili metode i sredstva za regrutiranje suradnika. Znali su da rade za neku obavještajnu službu, ali ne da je riječ o Mossadu, iako su to naslućivali jer su špijunirali samo državljane bliskoistočnih zemalja.

Mossadovi agenti na terenu moraju redovito mijenjati identitete, živjeti izolirani u teško pristupačnim zemljama i nositi se sa stalnim stresom. Moraju biti kreativni i sposobni lagati i manipulirati drugima, a da pritom ostanu iskreni u svojim izvješćima. Tijekom njihovih priprema stručnjaci agencije osmislili su različite simulacije koje novake stavljaju u potencijalne izazovne situacije iz stvarnog života.

Naučili su ih kako se učinkovito suočiti s visokom razinom straha i stresa, kako se nositi s prijetnjama, kako se osloboditi tjeskobe, kako se boriti protiv usamljenosti i dosade koji mogu ugroziti psihičku stabilnost agenta. Zato im tijekom vježbi dodjeljuju misije koje zahtijevaju kršenje zakona usred bijela dana. Da bi radili za Mossad, agenti moraju biti brzi i kreativni mislioci s izvrsnim međuljudskim vještinama.

Žene u najtajnijim akcijama

U klasičnoj vježbi regrute dovedu na Rabinov trg u Tel Avivu, pokažu im nasumični balkon u obližnjoj zgradi i upute ih da se pojave na njemu za deset minuta, s čašom vode u ruci i uz vlasnika stana.

U drugom testu instruktor ukaže na pojedinca u hotelskom baru i kandidatu dâ 15 minuta da osmisli kako mu pristupiti, izvući neke osobne informacije i dogovoriti s njim novi sastanak. Sposobnost paralelnog obavljanja više zadataka također je važna vještina svakog Mossadovog agenta.

U knjizi Mossadove ratnice povjesničar Michael Bar-Zohar i novinar Nissim Mishal pišu da žene igraju ključnu ulogu u najosjetljivijim tajnim operacijama Mossada. Agentice su visokoobučene operativke koje prikupljaju obavještajne podatke duboko u neprijateljskom teritoriju.

Skriven pod 19 metara betona

Autori knjige tvrde da je jedna agentica 2010. postavila bombu na vozilo iranskog nuklearnog fizičara Majida Shahriarija, koja ga je ubila. Druga agentica, inače diplomirana inženjerka, dostavila je ključne informacije pomoću kojih je Izrael 2018. pronašao i zaplijenio iransku nuklearnu arhivu.

Politika Mossada nalaže da nema razlike između muškaraca i žena u dodjeljivanju visokorizičnih zadataka. Dugogodišnje iskustvo pokazalo je da su agentice jednako sposobne kao muškarci. Zato žene danas čine gotovo polovicu regruta Mossada. “Agentice imaju izrazitu prednost”, rekao je bivši šef Mossada Tamir Pardo, “zbog svoje visokorazvijene sposobnosti istodobnog obavljanja više zadataka”.

U projektu likvidacije vodstva Hezbolaha izraelska vojska konstruirala je bombe koje se aktiviraju tek kad prodru više metara pod zemlju. Tako utiru put drugim bombama. Zato su na neboder u Bejrutu, ispod kojeg je bio 19 metara duboko ukopan bunker, morali baciti čak 80 bombi i projektila.

Nezgodan nedostatak bombardera

Za razliku od Sjedinjenih Država, koje imaju teške bombardere i Massive Ordnance Penetrator, masivnu bombu od gotovo 14 tona za uništavanje bunkera duboko pod zemljom, izraelska vojska nema borbene zrakoplove koji mogu nositi veći teret. Libanonski medicinski i sigurnosni izvori otkrili su Reutersu da Nasralah nije imao vanjskih rana i da je vjerojatno umro od traume od eksplozije.

Ovaj sukob počeo je 8. listopada prošle godine kad je Hezbolah ispaljivanjem topovskih granata i raketa napao Izrael sa sjevera, u znak potpore Hamasovu zvjerskom napadu na jugu zemlje, gdje su teroristi dan ranije ubili 1.200 ljudi i oteli 250 talaca.

Izrael je, temeljem prikupljenih informacija, od ljeta likvidirao čak dvadeset vodećih zapovjednika Hezbolaha. Počelo je 30. srpnja ubojstvom Fuada Shukra, jednog od Nasralinih najbližih suradnika, dok je bio u posjetu prijatelju. Potom su Izraelci detonirali tisuće pejdžera koje su borci Hezbolaha koristili vjerujući da će tako izbjeći izraelski nadzor. Drugi dan su na isti način raznijeli voki-tokije koje su koristili Hezbolahovi operativci.

Biden spriječio likvidaciju

Već je ranije, u jeku rata protiv Hamasa u Gazi, izraelska obavještajna služba Aman utvrdila gdje se nalazi Nasralah. Odmah je naređen napad, koji je međutim iznenada otkazan na inzistiranje Bijele kuće, koja se bojala eskalacije sukoba na Bliskom istoku. No, u drugom navratu Izraelci nisu odustali. Prema izraelskim izvorima, premijer Benjamin Netanyahu znao je prije govora na Općoj skupštini UN-a da je napad pokrenut.

Netanyahu je likvidaciju Nasralaha nazvao nužnom i potencijalno povijesnom prekretnicom na Bliskom istoku. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je operacija “doza pravde za brojne žrtve” Hezbolahova terora.

Iz straha da bi Izraelci mogli ubiti i iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, on je nakon atentata na Nasralaha iz Teherana odmah premješten na nepoznatu lokaciju. Premda stalno prijeti, iranska vlada objavila je da ne planira slati trupe da pomognu Hezbolahu u Libanonu.

Što Iran može dalje?

Pozivi da Iran oštrije odgovori pojačali su se kad je objavljeno da je u bunkeru zajedno s Nasralahom ubijen i iranski general Abbas Nilforushan, zamjenik zapovjednika Revolucionarne garde za Libanon i Siriju.

No, Teheran procjenjuje da treba izbjegavati izravan sukob s Izraelom jer bi to išlo na ruku Netanyahuu i uvuklo u rat Sjedinjene Države. Stoga im preostaje samo mogućnost obnavljanja razbijenog Hezbolaha, pribjegavanja državno sponzoriranom terorizmu niske razine ili izgradnja vlastitog nuklearnog oružja.