BIJELA KUĆA SLAVI, KIJEV SUMNJA 'Rusija već laže. Igra se s posrednicima i cijelim svijetom'

Dok Bijela kuća slavi prekid vatre u Crnom moru nakon 12-satnog sastanka u Rijadu, u Ukrajini je entuzijazam prigušen.

Sporazumu nedostaju ključni vrijednosni papiri koji su Ukrajini hitno potrebni, uključujući zaštitu svojih luka od ruskih napada kao i otvaranje blokirane luke Mikolajiv. Dogovor koji su dogovorili SAD i Rusija više ide u prilog Moskvi, rekli su stručnjaci za Kyiv Independent, prenosi Jutarnji.

"Ovo definitivno nije ono što Ukrajina treba", rekao je Sergej Vovk, direktor Centra za prometne strategije, konzultantske tvrtke u Kijevu.

“Ono što nam je sada hitno potrebno je zaštita naše lučke infrastrukture od projektila i bespilotnih letjelica, ali o tome nema niti jedne riječi u izjavi Bijele kuće.”

Postoje oprečne izjave o tome kada će primirje početi. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je na snazi ​​od danas , dok Kremlj kaže da će početi kada se ukinu sankcije ruskim proizvođačima i izvoznicima hrane.

Zelenski: Rusija već manipulira

U svom večernjem obraćanju 25. ožujka predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za manipuliranje uvjetima koje je postavila kako bi osigurala sporazum o prekidu vatre u Crnom moru.

"Vidimo kako su Rusi već počeli manipulirati. Već pokušavaju iskriviti sporazume i zapravo prevariti naše posrednike i cijeli svijet", rekao je Zelenski .

Nakon razgovora između SAD-a i Rusije u Saudijskoj Arabiji, dvije su se zemlje 25. ožujka složile provesti prekid vatre u Crnom moru i zabraniti udare na energetsku infrastrukturu.

Kako bi osigurala sporazum, Bijela kuća je prvotno obećala pomoći obnoviti ruski pristup svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjiti troškove pomorskog osiguranja i poboljšati pristup lukama i sustavima plaćanja za takve transakcije.

Kremlj je kasnije izdao priopćenje 25. ožujka, navodeći da će prekid vatre u Crnom moru stupiti na snagu tek nakon ukidanja zapadnih sankcija ruskoj Rosselkhozbank i drugim financijskim organizacijama uključenim u potporu međunarodnim operacijama trgovine hranom i ponovnom uspostavljanju njihove veze sa sustavom za slanje poruka SWIFT.

"Postoje potpuno jasne izjave koje je objavila Bijela kuća. Svatko može vidjeti što one govore. I postoji nešto o čemu Kremlj opet laže: da zatišje u Crnom moru ovisi o pitanju sankcija, te da je navodno datum početka zatišja u energetskom sektoru 18. ožujka. Moskva uvijek laže", dodao je predsjednik, prenosi Jutarnji.

Dogovoren mir na Crnom moru, ovo su najvažniji detalji

Rusija i Ukrajina dogovorile su pomorsko primirje u Crnom moru u odvojenim sporazumima sa SAD-om, nakon trodnevnih mirovnih pregovora u Saudijskoj Arabiji.

Washington je priopćio da će sve strane nastaviti raditi na "trajnom i održivom miru" u izjavama kojima su objavljeni sporazumi, koji bi trebali ponovno otvoriti važnu trgovinsku rutu.

Također su se obvezali "razviti mjere" za provedbu ranije dogovorene zabrane napada na energetsku infrastrukturu jedni drugih, navodi Bijela kuća.

Međutim, Rusija je priopćila da će pomorsko primirje stupiti na snagu tek nakon što se ukinu određene sankcije protiv njezine trgovine hranom i gnojivima.

Američki dužnosnici odvojeno su se sastajali s pregovaračima iz Moskve i Kijeva u Rijadu s ciljem posredovanja u primirju između dviju strana. Ruske i ukrajinske delegacije nisu se izravno sastale.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je sporazum o obustavi napada u Crnom moru korak u pravom smjeru.

"Prerano je reći hoće li uspjeti, ali ovo su bili pravi sastanci, prave odluke, pravi koraci", rekao je na konferenciji za novinare u Kijevu.

"Nitko ne može optužiti Ukrajinu da ne ide prema održivom miru nakon ovoga", dodao je, nakon što ga je američki predsjednik Donald Trump prethodno optužio da blokira mirovni sporazum.

No, ubrzo nakon objave Washingtona, Kremlj je poručio da primirje u Crnom moru neće stupiti na snagu dok se ne ukinu sankcije ruskim bankama, proizvođačima i izvoznicima uključenima u međunarodnu trgovinu hranom i gnojivima.

Mjere koje Rusija zahtijeva uključuju ponovno povezivanje ruskih banaka s SwiftPay platnim sustavom, ukidanje ograničenja za opsluživanje brodova pod ruskom zastavom uključenih u trgovinu hranom te ukidanje ograničenja na opskrbu poljoprivrednom mehanizacijom i drugom robom potrebnom za proizvodnju hrane.

Iz izjave Bijele kuće nije bilo jasno kada bi sporazum trebao stupiti na snagu.

Na pitanje o ukidanju sankcija, Trump je novinarima rekao: "Razmišljamo o tome upravo sada. Razmatramo ih."

Izjava Washingtona o američko-ruskim pregovorima navodi da će SAD "pomoći u obnavljanju ruskog pristupa svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva".

Govoreći u Kijevu, Zelenski je to opisao kao "slabljenje pozicija".

Također je rekao da će Ukrajina tražiti dodatne sankcije protiv Rusije i veću vojnu podršku od SAD-a ako Moskva ne ispuni svoje obveze.

Kasnije, u svom noćnom obraćanju Ukrajincima, Zelenski je optužio Kremlj da laže kada tvrdi da primirje u Crnom moru ovisi o ukidanju sankcija.

Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov rekao je da bi "treće zemlje" mogle nadgledati dijelove sporazuma.

Međutim, upozorio je da će kretanje ruskih ratnih brodova izvan "istočnog dijela Crnog mora" biti smatrano kršenjem sporazuma i "prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Ukrajine".

"U tom slučaju Ukrajina će imati potpuno pravo koristiti pravo na samoobranu", dodao je.

Raniji dogovor o sigurnom prolazu trgovačkih brodova u Crnom moru postignut je 2022. godine, nakon što je Rusija u veljači te godine započela punu invaziju na Ukrajinu.

I Ukrajina i Rusija su veliki izvoznici žitarica, a cijene su naglo porasle nakon početka rata.

"Crnomorski sporazum o žitaricama" bio je uveden kako bi se omogućilo sigurnu plovidbu teretnim brodovima koji putuju iz i u Ukrajinu bez napada od strane Rusije.

Sporazum je omogućio transport žitarica, suncokretovog ulja i drugih proizvoda potrebnih za proizvodnju hrane, poput gnojiva, kroz Crno more.

Isprva je bio dogovoren na razdoblje od 120 dana, ali nakon višestrukih produljenja, Rusija se povukla u srpnju 2023., tvrdeći da ključni dijelovi sporazuma nisu provedeni.

Nakon ovotjednih pregovora, obje zemlje su se također dogovorile "razviti mjere" za provedbu zabrane napada na energetsku infrastrukturu na teritoriju druge strane.

Što je s energetskom infrastrukturom?

Ruski napadi na ukrajinsku energetsku mrežu izazvali su masovne nestanke struje tijekom rata, ostavljajući tisuće ljudi bez grijanja u hladnim zimskim mjesecima.

Napadi na ukrajinske nuklearne elektrane potaknuli su UN-ovu nuklearnu agenciju da pozove na suzdržanost.

Zabrana je prvotno dogovorena tijekom telefonskog razgovora između Trumpa i njegova ruskog kolege Vladimira Putina prošlog tjedna, ali unutar nekoliko sati od njezine objave, i Moskva i Kijev su optužili jedno drugo za njezino kršenje.

Ranije u utorak, Moskva je priopćila da je Ukrajina nastavila ciljati civilnu energetsku infrastrukturu u Rusiji dok su mirovni pregovori u Rijadu trajali.

Navodni napad pokazuje da Zelenski "nije sposoban pridržavati se sporazuma", priopćilo je rusko ministarstvo obrane.

To je uslijedilo nakon što je Rusija u ponedjeljak izvela raketni napad na sjeveroistočnu Ukrajinu, pri čemu je više od 100 ljudi ranjeno u gradu Sumy.

U utorak ujutro, Ukrajina je priopćila da je Rusija tijekom noći lansirala oko 139 dronova i jedan balistički projektil.

Ukrajina je također izvijestila da je do 30 ruskih vojnika ubijeno u zračnom napadu na vojnu infrastrukturu u Kursku.