80. GODIŠNJICA Kuća pored Auschwitza, u kojoj je živio zloglasni SS-ovac, otvara se javnosti

Danas se obilježava 80. godišnjica zatvaranja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz, u kojem je ubijeno 1,1 milijun ljudi, od kojih je više od 90 posto bilo Židova.

Kroz Auschwitz-Birkenau, koncentracijski logor nacističke Njemačke u okupiranoj Poljskoj tijekom Drugog svjetskog rata, prošlo je 1.300.000 ljudi iz Europe, od kojih je 1.100.000 ubijeno.

Oko 900.000 njih ubijeno je odmah po dolasku u plinskim komorama, strijeljano ili izgladnjivano do smrti, zbog čega je Auschwitz nazvan najozloglašenijim logorom smrti.

Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) u studenom 2005. godine jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Tog datuma 1945. godine sovjetske trupe oslobodile su zloglasni logor Auschwitz. Punih 60 godina radilo se na otkrivanju povijesnih, kulturnih, psiholoških i civilizacijskih uzroka koji su omogućili pogrom Židova, ali i na pronalaženju odgovarajućeg rješenja kako bi se spriječilo da se to ikada više ikome dogodi.

Auschwitz je bio najveći koncentracijski logor koji je osnovala nacistička Njemačka.

Kuća pored logora Auschwitz u kojoj je živio zloglasni SS-ovac

Prostrana kuća s njegovanim vrtom u kojoj su, odmah do Auschwitza, živjeli zloglasni zapovjednik logora Rudolf Höss i njegova obitelj namjerava otvoriti svoja vrata javnosti, prenosi CNN.

U toj obiteljskoj kući je Rudolf Höss, SS-ov zapovjednik s najdužim stažom u Auschwitzu, osmislio najučinkovitiji način ubijanja milijuna Židova, Roma, homoseksualaca i političkih zatvorenika koje je Treći Reich odlučio eliminirati. On je bio taj koji je uveo korištenje pesticida ciklona B u plinskim komorama, prenosi Hina.

Visoko drveće i visoki betonski zid zaklanjali su pogled i prigušivali vrisku iz logora kako bi Rudolfova žena Hedwig i njihovo petero djece – Klaus, Heidetraud, Brigitte, Hans-Juergen i Annegret – mogli živjeti zaštićeni od zločina počinjenih samo nekoliko koraka od njihovih vrata.

Nevladina organizacija lani kupila kuću

Njihov je život bio radostan. Djeca su se igrala s kornjačama, mačkama, jahala konje i kupala se u obližnjoj rijeci. U međuvremenu, dimnjaci koncentracijskog logora izbacivali su dim dok su druge obitelji gurane u plinske komore. Hedwig je kuću i okućnicu opisala kao "raj".

Od oslobođenja Auschwitza u siječnju 1945. kuća u ulici Legionow 88 bila je u privatnim rukama jedne poljske obitelji. No prošle godine kupio ju je Counter Extremism Project (CEP), nevladina organizacija sa sjedištem u New Yorku koja se bori protiv ekstremizma.

Prema The New York Timesu, CEP je kupio kuću od njezine vlasnice Grażyne Jurczak kojoj je život postao previše izazovan jer su ljudi počeli viriti u njezine prozore nakon objavljivanja Oscarom nagrađenog filma Zona interesa Jonathana Glazera 2023.

Film je gotovo je u potpunosti smješten u kuću i njezinu okolicu. Ideja iza projekta je stvaranje globalnog centra za borbu protiv ekstremizma "u kući jednog od povijesno najgorih ekstremista i antisemita", objasnio je Hans Jakob Schindler, viši direktor Counter Extremism Projecta.

Höss je pogubljen 1947.

Planovi ove nevladine organizacije za kuću su dvojaki: u njoj smjestiti sjedište svoje organizacije i otvoriti je za javnost za 80. godišnjicu oslobođenja logora 27. siječnja. Höss je tri i pol godine bio zapovjednik Auschwitza, logora u kojem je ubijeno više od 1.1 milijun ljudi, što Auschwitz-Birkenau čini najsmrtonosnijim od svih nacističkih logora.

Nakon oslobođenja logora je pobjegao, ali je uhvaćen nakon godinu dana i potom postao prva osoba na tako visokoj razini koja je priznala razmjere pokolja u logoru. Svjedočio je na Međunarodnom vojnom sudu u Nürnbergu, a kasnije je osuđen na smrt.

Höss je 1947. obješen na vješalima konstruiranim posebno za njega u Auschwitzu. Preživjela obitelj Höss distancirala se od onoga što je učinio njihov suprug i otac. Njegova supruga Hedwig i kći Brigitte preselile su se u Sjedinjene Države nakon njegova pogubljenja.

U intervjuu 2013. za Washington Post, Brigitte je rekla: "Bilo je to davno. Nisam ja učinila ono što je učinjeno. Nikada ne pričam o tome – to je nešto u meni. Ostaje sa mnom. Postojale su dvije njegove strane. Ona koju sam poznavala, a očito i ona druga."