STRUČNJACI UPOZORAVAJU Sve više vode u BiH neupotrebljivo za piće

U organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica danas je upriličen stručni skup o stanju i kvalitetu voda, povodom Svjetskog dana voda.
 
Ovogodišnji slogan obilježavanja je ''Ubrzajmo promjene - budi Svijet koji želiš''. Svijet se suočava s krizom po pitanju sigurne vode, posebno vode za piće, u cijelom svijetu.

Neophodne su promjene u svim sferama društva, ukoliko želimo spasiti preostale zalihe vode, do 2030. kako je zacrtano u određenim strateškim ciljevima UN-a, kaže dr. Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
 
Dr. Durmišević kaže da bi sve vlade u svijetu trebale učetverostručiti svoje napore i aktivnosti da bi do danog cilja (2030.) svim ljudima na Planeti omogućili pristup pitkoj i zdravoj vodi.

Sve manje zdrave i pitke vode
 
Stručnjaci okupljeni u Zenici iz raznih oblasti naglasili potrebu brige i hitnog rješavanja ovog problema, jer se i u našoj državi nerijetko i sve češće hvali ''podacima da imamo zdravu i pitku vodu u dovoljnim količinama'', što po ozbiljnim istraživanjima za značajan broj sredina više nije slučaj.

Podaci za Zeničko - dobojsku županiju
 
Prezentirani su podaci za vodne objekte, gradske i seoske vodovode, te školske objekte u Zeničko-dobojskoj županiji za razdoblje 2020. - 2022. godina.
 
Po tim podacima vodu koja mikrobiološki ne udovoljava standardima ima čak 79,8 posto lokalnih vodnih objekata od ukupno uzetih 739 uzoraka iz 11 od 12 općina i gradova ZDŽ, dok je kemijski neispravno bilo 8 od 739 uzoraka. 
 
Kad su školski objekti u pitanju, u 214 provedenih analiza lani dva uzorka su bila kemijski neispravna, dok ih je 44 ili svaki peti ''palo'' na mikrobiološkoj analizi.

Potrebno je voditi brigu o vodi i štedjeti
 
Slični ili gori podaci su i u ostalim područjima BIH, što uz sve izraženija sušna razdoblja i nedostatak vode ukazuje na potrebu veće brige i ušteda.
 
Dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u ističe da ponajveću opasnost za vodu, ali i hranu ljudi predstavlja nereciklirani plastični otpad bačen u prirodu, koji se preko zemlje, vode ili životinja i bilja ''vraća'' ljudima.
 
''Samo 11 posto upotrebljene plastike, a govorimo o proizvedenim stotinama milijuna tona godišnje, se reciklira, ostatak završava u prirodi, odakle kao mikroplastika djeluju na cijeli hranidbeni životni ciklus čovjeka'', ističe dr. Kuduzović.
 
Ona kaže da materije koje se dodaju plastici da bi dobila na čvrstoći, kad dospiju u ljudski organizam utječu na hormonalni razvoj i rad organizma, smanjujući plodnost, pojačava otpornost na inzulin, pospješuje prerani ulazak djevojčica u pubertet, remeti rad štitne žlijezde, povećava opasnost od razvoja niza tumora i slično.
 
Stručnjaci preporučuju da svatko da svoj doprinos, tako što će plastične vrećice zamijeniti platnenim cekerima, plastične boce za vodu staklenim, jednokratne setove za obroke sa višekratnim, ali i svakodnevno poticanje građana da pravilno odlažu plastični otpad i biraju ekološki prihvatljive proizvode, priopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.