Slavimo li danas Bezgrješno začeće BDM ili drugu nedjelju došašća?

Ove godine svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije pada na drugu nedjelju došašća, a mnogi će se vjernici možda upitati koje će od ova dva slavlja imati prednost.

Odgovor nam donosi Opća uredba o liturgijskoj godini i kalendaru u kojoj su navedeni stupnjevi liturgijskih slavlja, a prema kojoj Dan Gospodnji ustupa svoje slavlje samo svetkovinama i Gospodnjim blagdanima, dok liturgija adventskih, korizmenih i vazmenih nedjelja ne može uopće biti potisnuta (jaka vremena). Stoga ćemo sutra, 8. prosinca slaviti drugu nedjelju došašća, dok ćemo svetkovinu svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije proslaviti u ponedjeljak 9. prosinca.

Razlog naravno leži u tome što je nedjelja temelj i jezgra čitave liturgijske godine ili kako čitamo u Katekizmu Katoličke Crkve „nedjeljno slavlje dana i euharistije Gospodnje u središtu je života Crkve“, a „nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvobitan zapovjedani blagdan.“

Svaka je, dakle, nedjelja dan Kristova usrksnuća i „prvi među svim danima, blagdan nad blagdanima, dan Gospodnji“ kada se vjernici sastaju „da slušaju Božju riječ i da sudjelujući u euharistiji vrše spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te zahvale Bogu koji ih je ‘uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodio za živu nadu’“ u čemu leži razlog njezine prednosti u odnosu na gotovo sve ostale svetkovine i blagdane.

Ipak, iz specifičnih i točno određenih razloga tj. ako pastoralni razlozi traže da vlastito slavlje ima prednost, Crkva može dopustiti da se ono slavi i u nedjelju. Tako će na primjer u Italiji sutra ipak biti proslavljena svetkovina Bezgrješnog začeća BDM, budući da su talijanski biskupi, zbog posebne odanosti talijanskog naroda štovanju Blažene Djevice Marije, to zatražili od Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata. Ipak, u liturgiji časova zadržat će obrasce druge nedjelje došašća.

Kada se dogodi da dva slavlja padnu na isti dan jedan ustupa mjesto drugome prema sljedećem redosljedu:

1. Vazmeno trodnevlje;
2. Božić, Bogojavljenje, Uzašašće, Duhovi, nedjelje u došašću, korizmi i uskrsnom vremenu, Čista srijeda, svagdani u Velikom tjednu, svagdani u uskrsnoj osmini;
3. Svetkovine u općem kalendaru, Dušni dan;
4. Ostale svetkovine, dodane od biskupije ili drugih, a to mogu biti:
5. svetkovina zaštitnika grada ili države,
6. obljetnica posvete crkve i
7. svetkovina naziva, uteljemitelja ili zaštitnika redovničke zajednice ili kongregacije;
8. Gospodnji blagdani u općem kalendaru;
9. Nedjelje u božićnom vremenu i vremenu kroz godinu;
10. ostali blagdani u općem kalendaru;
11. ostali blagdani, dodani od biskupije ili drugih;
12. dani u došašću od 17. prosinca do 24. prosinca, dani unutar božićne osmine, svagdani u korizmi;
13. obavezni spomendani u općem kalendaru;
14. ostali obavezni spomendani;
15. neobavezni spomendani;
16. ostali svagdani (u došašću, božićnom vremenu, vremenu kroz godinu i uskrsnom vremenu).