Pravoslavni vjernici slave Božić

Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Krista. To je praznik rađanja novoga života, praznik djece i djetinjstva. U kršćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje ljudskog roda i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već će mu poslati Spasitelja.

Dan prije Božića, obilježava se Badnja večer, koja najavljuje Božić. Na Badnji dan domaćin u seoskim pravoslavnim sredinama odlazi u šumu po hrastovo drvo - badnjak. Uvečer se badnjak stavlja na ognjište, jer hrastovo granje na vatri simbolizira svjetlost i toplinu. U gradovima je na Badnju večer, također, običaj unositi badnjak u kuću.

Pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. siječnja, kada počinje božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.

Vjernici koji slave Božić dan počinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest te prvim mrsnim doručkom. Vjernici se pozdravljaju s "Mir Božji - Hristos se rodi", uz otpozdrav "Vaistinu se rodi".

(Fena)