Kardinal Puljić s biskupima Perićem i Vukšićem pohodio Goražde na spomendan Drinskih mučenica
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinala Vinko Puljić, u zajedništvu biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim mons. Ratkom Perićem te vojnim biskupom u BiH mons. Tomom Vukšićem, u treću nedjelju Došašća, 15. prosinca 2019. u kapeli župnog centra sv. Dominika u Goraždu predvodio je svečano Misno slavlje na spomendan blaženih mučenica s. Marije Jule Ivanišević i četiriju susestara poznatih kao Drinske mučenice. Obilježena je i nedjelja Caritasa, a među šestoricom koncelebranata bio je i ravnatelj Caritasa Bosne i Hercegovine mons. Tomo Knežević.
Župnik župe Goražde vlč. Josip Tadić uputio je riječi dobrodošlice kardinalu Puljiću, biskupima Periću i Vukšiću, svećenicima, brojnim časnim sestrama Kćeri Božje ljubavi, milosrdnicama sv. Vinka Paulskog i Školskim sestrama franjevkama Bosansko-hrvatske provincije predvođenim provincijskom predstojnicom s. Kata Karadža. Zahvalio je za dolazak hodočasnicima iz Rijeke, Sarajeva, Tuzle, Zavidovića, Dubrovnika, Nevesinja, Foče, Čajniča, Viteza, Novog Travnika, Rogatice i drugih mjesta. Među njima bili je i nekoliko bogoslova raznih nacionalnosti iz Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa „Redemptoris Mater“ iz Sarajeva predvođenih rektorom Talijanom vlč. Micheleom Capasom.
U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić najprije je podsjetio na životni put Drinskih mučenica te podsjetio da je prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler 1882. godine pozvao sestre Kćeri Božje ljubavi u Sarajevo. Kazao je da su se sestre došle i uspostavile vrlo brzo brojna mjesta svoga djelovanje pa su tako 1911. godine otvorile i samostan „Marijin dom“ na Palama nedaleko od Sarajeva kao mjesto boravka bolesnih sestara i sestara iz Zavoda sv. Josipa u Sarajevu. Istaknuo je da je dom postao poznat po dobrim djelima prema svima te nazvan gostinjcem siromaha, a većina stanovnika bili su pravoslavci. Spomenuo je da su početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine u zajednici na Palama živjele: Hrvatica s. Jula Ivanišević u dobi od 48 godina, Austrijanka s. Berchmana Leidenix koja je imala 76 godina te dvije Slovenke s. Krizina Bojanc u dobi od 56 godina i s. Antonija Fabijan koja je imala 34 godine i Hrvatica mađarskog podrijetla s. Bernadeta Banja u dobi od 29 godina. Rekao je da su svojim životom svjedočile kršćansku ljubav u duhu svoje družbe pomažući siromahe. Kazao je da su 11. prosinca 1941. četnici upali u samostan i spalili ga te odveli pet sestara prema Goraždu na četverodnevni put po hladnoći i snijegu. Spomenuo je da je s. Berchmana iznemogla te ostavljena u Sjetlini, a ostale četiri sestre smještene na drugi kat vojarne u Goraždu gdje su 15. prosinca 1941., da bi sačuvale zavjet čistoće pred četnicima, skočile kroz prozor nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu pa su nazvane Drinskim mučenicima. Pošto je spomenuo da je ubijena i s. Berchmana, podsjetio je na pokretanje procesa beatifikacije i svečanost proglašenja blaženim tijekom veličanstvenog slavlja, 24. rujna 2011. u Sarajevu.
Kardinal Puljić potom je istaknuo da su se okupili kako bi se od Drinskih mučenica naučili vjernosti Bogu i spremnosti da u toj vjernosti daruju život za Boga. „One nas uče da budemo spremni umrijeti, a Bogu vjerni ostati“, kazao je kardinal Puljić podsjećajući na riječi proroka Izaije iz prvog misnog čitanja koji hrabri narod riječima: „Recite preplašenim srcima: 'Budite jaki, ne bojte se! Evo Boga vašega, odmazda dolazi, Božja naplata, on sam hita da nas spasi!'“. „Ta riječ tako divno odjekuje u svim vremenima, a pogotovo u nesigurnim vremenima, u našim današnjim vremenima kada svi pomalo osjećamo strah, kukanje, neizvjesnost. Biti hrabar znači imati pouzdanje u Boga“, rekao je kardinal Puljić te se osvrnuo na evanđeoski misni odlomak koji prikazuje sv. Ivana Krstitelja kako iz tamnice šalje učenike da upitaju Isusa, je li on Onaj koji ima doći ili drugoga da čekaju. Dodao je da je Isus Ivanovim učenicima odgovorio da Ivanu kažu da „slijepi progledaju, hromi hode, gubavi se čiste, gluhi čuju, mrtvi ustaju, siromasima se navješćuje evanđelje“ te svjedoči da „između rođenih od žene ne usta veći od Ivana Krstitelja“.
„Svi koji su se opredijeli za Boga imaju hrabrost vjere – biti vjeran do kraja“, rekao je kardinal Puljić potičući sve prisutne da se, dolaskom na mjesto njihova stradanja i svjedočenja, obnove u hrabrosti vjere u vremenu kada se puno toga svodi na tjelesno uživanje. Istaknuo je da su sestre bile i ostale divan svijetli primjer za razliku od njihovih ubojica kojih se nitko ne spominje. Kazao je da su brojni ljudi ubijeni na mostu u Goraždu i bačeni u rijeku Drinu te dodao da je sudionik zločina svatko tko niječe zločin. „Trebamo shvatiti, ljudski život je Božji dar. Nijedna politika ili država nema pravo likvidirati ljude. Božji je zakon – ne ubij“, kazao je kardinal Puljić pozivajući sve da prihvate i slijede Božji zakon te da mole za obraćenje onih koji su činili zločine. Podsjetio je na riječi sluge Božjega kardinala Kuharića da nikad ne bi volio biti u koži onoga koji je zločin činio jer će kad-tad progovoriti savjest i jer će doći pred Božji sud. „Bože, budi milostiv i daj da se ljudi za života znaju pokajati, obratiti se i odreći se zla te se prikloniti dobru. Neka nam Drinske mučenice izmole hrabru vjeru da slijedimo Božji zakon... Došli smo tu da, pripravljajući se za Božić, izmolimo od Drinskih mučenica tu spremnost da Boga, koji se rodio kao malo dijete, prihvatimo živom i odanom vjerom“, kazao je kardinal Puljić na kraju svoje propovijedi.
Nakon Svete mise svi su pošli na drugu stranu rijeke Drine i pokraj spomen obilježja izmolili molitvu za proglašenje Drinskih mučenica svetim. Pridružili su im se izaslanik goraždanskog mutije Remzije ef. Pitića i paroh goraždanski Mihajlo Andrić. Nakon Molitve vijence pred spomen obilježje položili su: načelnik općine Goražde Muhamed Ramović, premijerka Vlade Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Aida Obuća s ministrima i predsjedavajuća Skupštine ovog Kantona Edita Velić. Na spomen ploči stoji napisano: „Na ovom mjestu 15. 12. 1941. godine od četničke ruke, dovedene s Pala, mučenički su ubijene braneći dostojanstvo žene i redovničku čast, sestra Jula, sestra Krizina, sestra Antonija i sestra Bernadeta, a putem je ubijena sestra Berchmana. Tijela mučenica potom su bačena u rijeku Drinu po čemu nose ime Drinske mučenice. Spomen ploču podiže Općina Goražde uz suglasnost Vrhbosanske nadbiskupije i sestara Kćeri Božje ljubavi. Goražde 24. 09. 2011.“. Sestre Kćeri Božje ljubavi i drugi vjernici potom su bacili crvene ruže u rijeku Drinu koja je postala grobnica ubijenih Drinskih mučenica.
Potom su svi pohodili učionicu osnovne škole „Husein ef Đozo“ na drugom katu zgrade odakle su Drinske mučenice iskočile kroz prozor i potom bile ubijene. Riječ je o zdanju koje je 1886. godine izgradila Austro-Ugarska za potrebe svoje vojske pa je i u Drugom svjetskom ratu korištena kao vojarna, a nakon rata kao Dom zdravlja i od 1973. kao osnovna škola. Dobrodošlicu kardinalu Puljiću poželjela je direktorica škole Halida Kurtović te njemu i župniku Tadiću predala prigodne darove.
Prisutnima se obratio i gradonačelnik Ramović. „Gradsko vijeće je usvojilo regulacioni plan Centar u kojem je predviđena crkva posvećena časnim sestrama. Crkva će biti smještena 150 metara odavde, kod zgrade Vlade Bosansko-podrinjskog kantona. Imali smo još neke imovinsko-pravne odnose i to je završeno. Čekamo još samo papir od suda i to je završeno i mi se nadamo da možemo krajem veljače, početkom ožujka izdati građevinsku dozvolu“, kazao je gradonačelnik Ramović. „Smatramo da je jako bitno dostojanstveno se sjetiti Drinskih mučenica, ali i onih žrtava koje su također završile u Drini 1941. godine, njih je preko 8000 i ukazujemo im dostojanstvo i poštovanje“, kazala je premijerka Obuća u svom obraćanju.
Na kraju svog pohoda svi zajedno su posjetili Biznis centar i Turističku zajednicu u Goraždu. (kta)