Cvjetnica: P. Hans Hütter

Mediji, moć i formiranje mišljenja
Seriozni žurnalizam razlikuje strogo između izvještaja o faktičkim događajima i komentara koji pokušavaju protumačiti te događaje. Ipak već u izboru onoga što izgleda vrijedno izviješća, a još više u načinu izviještenoga, daju se raspoznati očite tendencije autora. Slike i naslovi mogu pored toga očito nepomičnim faktima dati odgovarajući okretaj. U povijesnom osvrtu će isti podaci biti često još jednom drugačije protumačeni. Nekoliko desetljeća ili stoljeća kasnije, povijesničari imaju potrebnu distancu da sagledaju pojedine događaje u većoj povezanosti.
Onaj tko vlada tržištem i umjetnošću formiranja mišljenja, može po potrebi imati jak upliv na dnevne događaje. Odgovarajuće sporno je posjedovanje i reguliranje medija. Problem po mom mišljenju ne leži najmanje u tome da je javno mišljenje nestabilno, već u tome da je potreban veliki napor kako bi se učinio vlastiti sud o dogođenom. Otkako se u Austriji polaže opet više vrijednosti na razlikovanje desna i lijeva, moraju se npr. čitati dvije vrste novina kako bi se donekle moglo stvoriti stvarno mišljenje o političkom razvoju.

Hosana i «na križ s Njime»

Kada su se događaji zaoštrili prije 2000 godina u Jeruzalemu oko Isusa, tu nije bilo očigledno drugačije. Mi se čudimo zbog brzog preokreta javnog mišljenja o Isusu. Na jednoj strani biva slavljen kao Mesija, na drugoj strani pronađe se dovoljno ljudi, kako bi mogli Pilata staviti pod pritisak javnog mišljenja. Razlog leži manje u neodlučenosti naroda, koji se danas za ovo, a sutra za ono oduševi, nego u tome da je dovoljno usporedo mali broj onih koji stvaraju to raspoloženje, bilo u jednom ili drugom smjeru. Velika masa ljudi nema normalno onu energiju da bi mogla stvoriti vlastito ispravno mišljenje. Često puta za to nema niti mogućnosti. S tim je veća odgovornost onih koji stvaraju to (javno) mišljenje.

Promjena perspektive
Povijesno gledano, događaji u Jeruzalemu mogu se još jednom drugačije ocijeniti i sagledati u većoj povezanosti. Još jedna druga perspektiva se stvara kada teolozi - kao npr. Evanđelisti - tumače te događaje. Oni pokušavaju, takoreći, iz Božjeg vidika načiniti si sliku. Za njih je sam Bog pokretač tih događaja. Ono što mi ljudi iz neposredne pogođenosti još ne možemo razumjeti, dobiva iz njihove perspektive posve jedan novi smisao. Događaji oko smrti Isusa su ljudsko potresni. Izdaja, spletke utjecajnih, vlastito zakazanje, bespomoćnost i politička kalkulacija, miješaju se i vode do nevjerojatnog kraja čovjeka iz Nazareta. Ono što za jedne mora biti sagledano kao kraj, iz poglednog načina teologa je početak novog preokreta. Bog prozire spletke svećenika i političara i dozvoljava da započne novo vrijeme.

Vlastiti život tumačiti u većoj povezanosti

Slično kao jednostavni narod, učenice i učenici tada, stojimo i mi bespomoćni tu kada trebamo tumačiti događaje u svijetu, ili osobne životne sudbine. Svi komentari mogu samo predstavljati privremene pokušaje objašnjenja. Kako često biva uvršten jedan politički utjecaj kao «povijesni» ili kao «događaj stoljeća», a uskoro je opet zaboravljen. Uz krevet jednog neizlječivog bolesnika stojimo mi slično bespomoćno tu kao pripadnici Isusa pod križem. Iz razmatranja pasion-pripovijesti možemo mi, po mom mišljenju, naučiti najmanje dvije stvari: Prvo, da mi poput Isusa stavimo cijelo povjerenje u Boga i da se oslonimo na to da On ima sve konce u rukama, a ne prividno svemoćni drotari. Drugo, ovaj izvještaj nas poziva da češće promijenimo perspektivu, kako bi događaje u našem životu i svijetu sagledali s očima Boga - teo-logiju prakticirati, ako hoćete to tako nazvati.
U svakom slučaju je važno da ne budemo zadovoljni s površnim i brzim tumačenjima. Napor za duboko-osmišljeno tumačenje neće nam biti ušteđen. Upravo slavljenje «Svetog tjedna» koji se također naziva i Veliki tjedan, poziva nas na to.

P. Hans Hütter

Prijevod s njemačkog: Katica Kiš