Prorektor sa SUM-a Zdenko Klepić u Povjerenstvu koje je dodijelilo doktorat HDZ-ovcu Mihanoviću za koji se tvrdi da je plagijat

Mostarski profesor sa Sveučilišta u Mostaru i prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom Zdenko Klepić našao se u središtu afere zbog doktorata Vice Mihanovića, HDZ-ovog poraženog kandidata za splitskog gradonačelnika. Naime, Mihanovićev rad je duže vrijeme pod upitnikom i predmet je više istraga zbog radnji koje upućuju na plagijat rada koji je obranio 2018. godine.

Osječko sveučilište navodno je isprva htjelo sastaviti neutralno stručno povjerenstvo bez profesora iz Splita, odakle je Mihanović, i Osijeka, gdje je doktorirao, te bez članova HDZ-a. Članovi povjerenstva otpadali su jedan po jedan. Otišli su Knego, pa Umihanić, pa Mehić, a na njihovo je mjesto Sveučilište u Osijeku imenovalo Jerka Glavaša i Tomislava Tolušića, obojicu s osječkog Ekonomskog fakulteta, te Zdenka Klepića, prorektora i redovitog profesora u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Glavaš je predsjednik HDZ-a u osječkoj četvrti Tvrđa i prvi čovjek HDZ-ova Odbora za društvene djelatnosti u Osijeku. Uz to, bio je pomoćnik voditelja doktorskog studija na Ekonomskom fakultetu u vrijeme kad je Mihanović doktorirao.

Indexovo istraživanje prenosimo u cijelosti.

"Istaknuti HDZ-ovac, čije ime ne navodimo zato što je razgovor bio neslužben, rekao nam je da će povjerenstvo za znanstvenu procjenu doktorske disertacije Vice Mihanovića, predsjednika splitskog HDZ-a, zaključiti da empirijski, manji dio njegova rada, sadrži originalni znanstveni doprinos, odnosno da je korektno napisan. To smo napisali u tekstu pod naslovom 'Doznali smo kako HDZ želi spasiti Vicu od sramote s doktoratom' objavljenom 10. kolovoza", piše hrvatski Index.

Priča o Mihanovićevu doktoratu započela je polovicom ožujka kad je objavljen tekst da je Mihanovićeva disertacija sastavljena od plagijata. Kasnije smo dokazivali kako osim plagijata u njoj ima i gluposti. Mihanović je doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Osijeku s disertacijom "Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja". Rad je obranio 28. veljače 2018. godine, mentorica mu je bila Ivana Barković Bojanić, a stručno povjerenstvo su činili Joško Dvornik, profesor na splitskom Pomorskom fakultetu, te profesori na osječkom Ekonomskom fakultetu Željko Turkalj i Mane Medić.

HDZ-ovo povjerenstvo našlo originalni znanstveni doprinos u Mihanovićevoj disertaciji

Četiri i pol mjeseca nakon našeg susreta s HDZ-ovcem u Kninu, prema informaciji objavljenoj na Tportalu, povjerenstvo je zaključilo kako je "Mihanovićeva doktorska disertacija konceptom, izvedbom i rezultatima istraživanja dokazala postavljene znanstvene hipoteze i ostvarila postavljene ciljeve istraživanja. Stoga navedena znanstvena disertacija ima znanstveni doprinos u znanstvenom području Društvenih znanosti, znanstvenom polju ekonomije".

U kolovoškom tekstu, zasnovanom na HDZ-ovčevim riječima, stoji i identična formulacija - "originalni znanstveni doprinos" - koju danas navodi tportal kao dio nalaza povjerenstva. Teorijski dio, kao, ima propusta, ali znanstveni je za polizati prste. Povjerenstvo predvođeno Vinkom Kandžijom, bivšim savjetnikom Franje Tuđmana i njegovim veleposlanikom za zemlje Magreba, ne sumnja da je Mihanović zasluženo postao doktor znanosti.

Odnosno, da je zasluženo postao doktor znanosti unatoč stanovitim greškama.

Povjerenstvo nije moglo izbjeći činjenicu - Mihanović je preuzimao tuđe rečenice bez izvora

"Nedostaci i propusti kod organizacije i uređivanja teksta (oznake za reference, fraze koje su nespretno prevedene ili citirane na krivom mjestu te propusti kod lektoriranja teksta) navedeni u Izvješću Povjerenstva, ne dovode u pitanje doktorsku disertaciju kao cjelinu niti znanstveni doprinos doktorske disertacije, ali se isti moraju otkloniti na način da Ekonomski fakultet u Osijeku otisne poseban dokument koji će sadržavati lekturu, redakturu i korekciju pojedinih dijelova teksta i umetne u doktorsku disertaciju Mihanovića kao sastavni dio", stoji u zaključku povjerenstva.

Obratite pažnju na formulaciju "oznake za reference". Ona znači da je Mihanović preuzimao tuđe riječi, rečenice i pasuse bez navođenja izvora. Odnosno, da je na mnogim mjestima u tekstu, odstupao od načina citiranja propisanog internim aktom Ekonomskog fakulteta u Osijeku, tj. da je, prema onome što stoji u dotičnom internom aktu, plagirao.

Mihanović zasluženo doktor, ali mentorica će mu na stegovni postupak

Ipak, Ekonomski će fakultet pokrenuti stegovni postupak samo protiv Mihanovićeve mentorice prof.dr.sc. Ivane Barković Bojanić. Članovi povjerenstva za Mihanovićev doktorat su u međuvremenu umirovljeni pa nisu podložni stegovnom postupku, izvijestio je Tportal.

Ovaj sjajni prodor partijske države na takozvano autonomno sveučilište valja spomenuti još jednom: Osječko sveučilište, pod vodstvom rektora Vlade Guberca, vjeruje da je Mihanovićev znanstveni rad dobar, ali će Ekonomski fakultet u Osijeku, pod vodstvom Borisa Crnkovića, ipak pokrenuti stegovni postupak protiv Mihanovićeve mentorice kao dežurne žrtve.

Tu je ulogu mogla izbjeći da se na vrijeme učlanila u HDZ ili, ako jest, a o gospođinim političkim izborima ne znamo ništa, da se progurala barem do srednjeg nivoa vladajuće partije. Nešto kao Mihanović. Zbog toga, on će ostati doktor znanosti premda mora otkloniti "nedostatke i propuste kod organizacije i uređivanja teksta", a ona će odgovarati kao da mu je skrbnica, a ne mentorica.

Sve se odigralo točno onako kako je prije četiri mjeseca predvidio HDZ-ovac

Stvari su se, dakle, realizirale baš kao što je u kolovozu predvidio naš HDZ-ovski sugovornik: Kandžija i društvo ostali su fascinirani Mihanovićevom originalnom znanstvenom kreacijom do te mjere da su mu zanemarili sve gluposti detaljno nabrajane u mnogim Indexovim tekstovima. Na primjer, siroti je Mihanović napisao imbecilnu i potpuno nerazumljivu rečenicu: "Teorijska paradigma rasta trajnog propusnosti izazvala je operativna, društvena i ekološka zabrinutost, s obzirom na rizik od prekomjernog kapaciteta i disekonomija razmjera."

Napisao je i ovo: "U tankerskom brodarstvu vozarine se definiraju prema tablici Wolfscale tankerskih vozarina." Istina, Wolfscale do danas nije izoliran u prirodi, nema ga izvan Mihanovićeva sastava. Postoji Worldscale, ali koga briga. Da nije bilo Indexa, ne bi se znalo ni za Wolfscale.

Nema veze.

Profesor Bićanić pročitao Mihanovićev sastav i zaključio da na ozbiljnom sveučilištu to ne može biti doktorat

Nakon što nam je HDZ-ovac u kolovozu najavio ovo što se upravo događa, kontaktirali smo nekoliko profesora ekonomije s molbom da pročitaju Mihanovićevu disertaciju i napišu svoj osvrt. Našim sugovornicima nismo uvjetovali zaključke, imali su punu slobodu. Nje se nije uplašio jedino profesor Ivo Bićanić. Pročitao je Mihanovićev sastav, a njegovu ocjenu objavili smo u tekstu pod naslovom "Stručnjak analizirao Vicin rad: Na ozbiljnom sveučilištu to ne može biti doktorat".

Stručnjak analizirao Vicin rad: Na ozbiljnom sveučilištu to ne može biti doktorat

Bićanić je, uz ostalo, napisao: 

"Ispočetka sam mislio da bi to možda mogao biti dobar uradak činovnika iz Grada Splita, županije ili ministarstva koji bi mogao poslužiti za donošenje odluka, analitička podloga kako se to zove (background paper). No prvi dojam vara, ni kao takav ne prolazi, predug je, razvodnjen i nefokusiran. Nitko nema vremena čitati takve stvari. Možda samo može proći kao uradak nekog kvazi-konsultanta koji to može masno naplatiti, mnogi od njih nemaju nikakve standarde.

U čemu je stvar?

Mihanovićev uvod je predug i sadrži "provincijsku perspektivu"

Rad ima 266 stranica. Ugrubo se može podijeliti u dva dijela. Prvi je prepričavanje poznatog. Drugi nudi rezultate ankete i popratnih razgovora sa 7 izabranih splitskih poduzetnika i menadžera iz jednog uskog područja poslovanja. Ostalo su poveznice i premosnice, uvodi i zaključci. Ujedno rad sadrži poglavlje (osmo od 5 strana, 155-160) doktoratima posve neprimjerenim s politikama i preporukama (dio 7.5 Smjernice za unaprjeđenje pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja). Moje mišljenje se neće temeljiti na stilu (koji nije dobar), citatima (provjera traži više vremena nego rad zavređuje) i grafičkoj obradi (koja bi trebala biti bolja). Nešto kraće bavit ću se s prvim dijelom, a više pažnje posvetiti rezultatima.

Uvod je dug, preko 100 stranica, odnosno više od dvije trećine rada, to je puno, previše. To je prikaz izabrane literature i tema. Pitanje je čemu u ovakvom obliku služi u doktoratu (valjda ispitivači to znaju pa im ne treba to pisati). No kada je već tamo, ima nekoliko zanimljivosti. Prvo, sve je to na razini druge ili treće godine studija, možda spada u neki udžbenik, ali veliki dio ne u doktorat.

Drugo je daleko važnije. Daje se samo jedno mišljenje o svemu, kao da nitko nikada i drugdje nije ništa drugačije o tome mislio niti se ičemu vodila rasprava (usput, to je osobina konzultanta, a ne istraživača, konzultanti znaju točan odgovor i to masno naplate, istraživači su svjesni Karla Poppera). Doktorand očito nije svjestan različitosti.

Treće, u prikazu je provincijska perspektiva (provincija ne derogativno, nego kao oznaka područja) jer kao da osim Splita i ponekad Rijeke ostatka svijeta nema i nije bitno što se tamo dešava. Zapravo naslov doktorata, Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja, ne odgovara sadržaju jer se rad odnosi isključivo na Split. Rezultati se ni na koji način ne povezuju s onima iz drugih zemalja ili luka. Čak se ne opravdava to dokazom da je Split posebni slučaj. Takva provincijska perspektiva je u doktoratu nedopustiva. Četvrto je analitička razina prikaza, za to sastaviti i čitati bila je dovoljna osnovna škola i vrijeme. Moglo bi se dalje, ali i ovo je dovoljno da ilustrira da je ovaj dio neprimjeren doktoratu...

Uz veliko gledanje kroz prste bi možda takav uvod bio prihvatljiv da su rezultati uvjerljivi i važni. Nisu, i to me dovodi do manjeg dijela rada. Istraživačkom dijelu posvećeno je manje od trećine rada. Četiri primjera to pokazuju.

Rezultati u radu ne dovode se u vezu sa svijetom

Prvo, istraživački dio se temelji na anketi koju su ispunile 23 osobe i intervjuima sedmero izabranih pojedinaca. Svi su iz Splita. Opet, naslov ne odgovara sadržaju. Naslov bi trebao biti Mišljenje 30 izabranih Splićana o ekonomskim učincima pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja Grada Splita. Jasno je da ovakav rad ne može na ozbiljnom sveučilištu proći kao doktorat.

No i s 30 osoba postoje problemi. Piscu doktorata ne pada na pamet pitati se govore li oni istinu (mada se zna da u anketama i intervjuima se pomalo i laže, nekada i puno). Mada su svi oni na neki način ovisni o doktorandu (podsjećam na drugi biser uvoda) koji implicitno traži da kažu što misle o njegovom radu (kada ocjenjuju ulogu države). Ja mislim da takvi pristrani podaci gdje anketirani i intervjuirani imaju vidljiv sukob interesa ne može biti podloga za ozbiljno istraživanje.

Drugo, u primijenjenom dijelu se još više nego prije vidi provincijski pristup. Rad se bavi samo Splitom i rezultati kakvi jesu ni na koji se način ne dovode u vezu sa svijetom. Niti se uspoređuju s drugim rezultatima istraživanja niti se uspoređuju s drugim lukama, velikim ili malim, danas ili prije. Ne dovode se u odnos s drugima, a to je nedopustivo u doktoratu.

Treće je način korištenja statističkih testova. Doktorand ima logoreju u opisu gradiva prvih godina studija (tržišne utakmice, definicije svega i svačega, razlike prijevoza i prometa, i tako 106 strana), ali kada treba objasniti statističke testove koje koristi nema objašnjenja. Ne daje formulu, ne objašnjava analitički doseg (mislim da se to novim jezikom kaže objasnidbena vrijednost) na uzorku od 23 ankete za Kolmogorov-Smirnovljev i Shapiro-Wilkov test ili Pearsonovu mjeru asimetrija i značenje Chi testa i ostaloga. Nemam dokaza, ali imam utisak da on to ne zna i svakako nije pokazao razumijevanje, da zna bi se pohvalio jer za opširni opis metodologije i njene primjerenosti za podatke ima mjesta u ozbiljnim doktoratima. Možda mu je netko to napisao ili je možda gurao miš po standardnim statističkim programima koji to sve računaju.

Rad je loše napisan, fali mu sadržaja

Četvrto, i ne manje važno. Ankete i intervjui se smatraju 'mekim podacima', no doktorand odgovore uopće ne stavlja u kontekst 'tvrdih podataka' koje ima. Za sve je njemu dosta subjektivno mišljenje trideset ljudi. Što se tvrdih podataka tiče javlja se nedopustiva praksa. U prvom i u drugom dijelu doktorand dokazuje stvari s podacima iz dvije godine (uglavnom 2015. i 2016., nekada i druge kombinacije). Podaci za dvije izabrane (ne slučajne) godine ne dokazuju ništa i čak ne služe kao dobra ilustracija.

Naravno da takav loše i bez sadržaja napisan rad ima šlamperaja. Već u sadržaju je izostavljen naslov drugog, šestog, sedmog i osmog poglavlja, a podnaslovi idu do 7.2-4 mada ih ima 5, citira se ispremiješano na dva načina, dokumente krivo navodi, neke tablice navode neuredno sadržaj itd.

Sve to nije smetalo mentoru ni komisiji da prihvati doktorat, ovakav doktorat vjerojatno neće smetati da Vice Mihanović napreduje u struci. Ja se jedino nadam da on neće poslužiti gradu ili županiji da donosi ikakve odluke u pogledu razvoja pomorskog prometa u Splitu. Ako to ipak urade, vjerojatnije je da će pogriješiti nego donijeti ispravne odluke", stoji u analizi.

Povjerenstvo prvo nije radilo, a onda su mu HDZ-ovci postali članovi

Bićanić, vršitelj dužnosti hrvatske akademske časti u ovom slučaju, u međuvremenu je umro. Njegovi zaključci ni na koji način ne obvezuju Sveučilište u Osijeku, uz ostalo i zbog toga što pokojni profesor nije bio HDZ-ovac. 

Nakon jednog neuspješnog pokušaja prošlog je ljeta okupilo pet profesora. Pod Kandžijinim vodstvom u međunarodno povjerenstvo su ušli Ivana Šandrk Nukić, izvanredna profesorica Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Nikola Knego, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Eldin Mehić, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, i prof. dr. sc. Bahrija Umihanić, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli. Rok za procjenu Mihanovićeva uratka bio im je 60 dana, a počeo je teći od prvog dana rujna.

Negdje na polovici roka Index je objavio tekst "Povjerenstvo za Vicin doktorat ne radi ništa". Prošla mu je već polovica roka. U kontaktu s nekoliko članova povjerenstva doznalo se da ih Kandžija nije pozvao niti im podijelio zadatke. 

Tko je na kraju zasjeo u povjerenstvo? HDZ-ovci i ljudi bliski HDZ-u

Članovi povjerenstva otpadali su jedan po jedan. Otišli su Knego, pa Umihanić, pa Mehić, a na njihovo je mjesto Sveučilište u Osijeku imenovalo Jerka Glavaša i Tomislava Tolušića, obojicu s osječkog Ekonomskog fakulteta, te Zdenka Klepića, prorektora i redovitog profesora u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Glavaš je predsjednik HDZ-a u osječkoj četvrti Tvrđa i prvi čovjek HDZ-ova Odbora za društvene djelatnosti u Osijeku. Uz to, bio je pomoćnik voditelja doktorskog studija na Ekonomskom fakultetu u vrijeme kad je Mihanović doktorirao.

HDZ-ovac vodio studij na kojem je doktorirao Vice. Sad je u Povjerenstvu za Vicin rad

"Za Klepića ne znamo je li formalno član HDZ-a BiH, ali mu je bez sumnje blizak. Kao prorektor mostarskog sveučilišta na izborima je podržavao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, a čest je predavač Političke škole bosanskohercegovačkog HDZ-a", piše Index.

Drugim riječima, o uratku predsjednika HDZ-a u Splitu odlučivali su bivši Tuđmanov savjetnik, aktivni član osječkog HDZ-a i podržavatelj HDZ-a BiH. Te još jedan profesor s fakulteta na kojem je doktorirao. I, na koncu, jedna profesorica iz Osijeka.

S tako posloženim figurama, ishod nije mogao biti drukčiji. Na znanje budućim studentima kad ih netko pita što je Wolfscale.