Prihvaćena deklaracija o republici Vojvodini
Sazivači Četvrte vojvođanske konvencije bile su manje vojvođanske stranke koje se zalažu za reviziju položaja Vojvodine, kao i autonomaške nevladine organizacije: Forum V-21, Argus, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji i Regionalni centar za izbjegla i prognana lica.
"Srbija je nedovršena država. Vojvodina i Srbija trebaju biti dva statusno ravnopravna entiteta, dvije republike u sastavu 'Savezne Republike Srbije'", ocijenio je dopredsjednik organizacijskog odbora Vojvođanske konvencije Živan Berisavljević.
Dodao je da se srpski narod u Vojvodini nikada nije mirio s tim da Vojvodina u zajednici sa Srbijom treba izgubiti vlastiti politički subjektivitet i da bude tretirana kao "ratni plijen i unutarnja kolonija Srbije".
Prema njegovim riječima, odlaganje rješavanja "vojvođanskog pitanja" neizbježno će dovesti do njegovog zaoštravanja i internacionalizacije.
Berisavljević je ocijenio da je "vojvođansko pitanje" jedno od najotvorenijih neriješenih pitanja u Srbiji, nakon što je Crna Gora postala neovisna država, a Kosovo se odvojilo od Srbije.
Skup je podržala i najjača stranka mađarske zajednice - Savez vojvođanskih Mađara (SVM), čiji je predsjednik Istvan Pasztor rekao se oni zalažu za Vojvodinu kao autonomnu pokrajinu Srbije, sa zakonodavnom, izvršnom, djelomičnom sudskom vlašću, izvornim prihodima i imovinom.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), kako prenosi agencija Beta, otkazao je sudjelovanje na konvenciji zbog izborne kampanje i koalicijskog sporazuma sa Demokratskom strankom.
Predsjednik DSHV Petar Kuntić je rekao kako ta stranka smatra da Vojvođani neće ništa dobiti, ako se sadašnja "beogradizacija" zamjeni "novosadizacijom" i dodao da je DSHV zbog toga za decentralizaciju države do razine lokalnih samouprava.
Deklaraciju nisu podržali ni Liga socijaldemokrata Vojvodine ni vladajuća Demokratska stranka čiji je potpredsjednik Bojan Pajtić ideju o "Saveznoj Republici Srbiji" nazvao "nevjerojatnom".