Novi dokumenti otkrivaju detalje posljednjeg ispraćaja Nikole Tesle
'Komemoracija je održana 10. siječnja, a prenosio ju je Radio New York. Gradonačelnik Fiorello la Guardia pročitao je oproštajni govor koji je napisao slovenski pisac, esejist i prevoditelj Luj Adamič, a hrvatski violinist Zlatko Baloković i zbor Slovan svirali su srpsku rodoljubnu pjesmu Tamo daleko', rekla je za Blic kustosica Muzeja Nikola Tesla iz Beograda Milica Kesler, koja je sa Zoranom Jovanovićem Jusom autorica izložbe '70 godina od smrti Nikole Tesle', koja je prije nekoliko dana otvorena u Beogradu.
Prije posljednjeg ispraćaja, Teslino je tijelo dva dana bilo izloženo u poznatoj pogrebnoj dvorani na njujorškoj Aveniji Madison. Rijeke ljudi dolazile su mu odati posljednju počast, a u knjigu žalosti upisivali su se državni dostojanstvenici, istaknute javne ličnosti, prijatelji, poznanici, ali i obični ljudi koji su se naprosto divili njegovom geniju. Misa zadušnica održana je u njujorškoj katedrali svetog Ivana.
Dugogodišnja tajnica Teslina nećaka Save Kosanovića Šarlota Mužar posvjedočila je što se nakon smrti događalo s Teslinim stvarima. 'Čuvar imovine stranih državljana sve je spakirao i zapečatio zajedno sa stvarima iz druge sobe u kojoj su se nalazile kutije, sanduci, fascikli s dokumentima, izvješćima, knjige, prepiska i drugi spisi. Sve ovo je odneseno u skladište ‘Manhattan Storage & Warehouse Co.‘ na njujorškoj Sedmoj aveniji, gdje je Tesla već ranije ostavio neke stvari na čuvanje', stoji u prijevodu svjedočenja Šarlote Mužar, čiji se rukopis nalazi u arhivu beogradskog Muzeja Nikole Tesle.
Briga o Teslinoj imovini, prema sudskoj odluci američkih vlasti iz siječnja 1943, pripala je Savi Kosanoviću, koji je prije odlaska za London isplatio sve račune za ležarine Teslinih stvari i čuvanje posmrtnog pepela.
'Spremljena u 60 različitih paketa, zaostavština Nikole Tesle brodom Srbija uplovila je u luku Rijeka u rujnu 1951. Potom je vlakom prebačena u Beograd gdje je smještena na Elektrotehnički fakultet, a zatim je u lipnju 1952. prenesena u Genčićevu vilu u tadašnju ulicu Proleterskih brigada', rekla je Milica Kesler.
'Sef je tada prvi put otvorio Sava Kosanović pomoću šifre koju sam uručila. Pretpostavljali smo da se unutra nalaze ključevi kojima je trebalo otvoriti druge kutije. No, ključevi nisu pronađeni u sefu. Nakon pretrage, pronađeni su u jednoj od brojnih kutija s dokumentima. U posebnom odjeljku nije bilo zlatne medalje', navela je Šarlota Mužar.
Sredinom srpnja 1952. urna s Teslinim pepelom stigla je u Beograd.