Vijesti

Nikolu Šubića Zrinskog danas i Hrvati i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom

Kolinda Grabar Kitarović, Sigetska bitka, Nikola Šubić Zrinjski, zrinski frankopan, Nikola Šubić Zrinski, utvrda Zrinskih, 450. obljetnica, Nikola Šubić Zrinski, hrvatski ban Toma Erdödy, bitka kod Siska, povjesno iskustvo, Nikola Šubić Zrinski, Sigetska bitka, siget, smrt Zrinskog i Frankopana, zrinski frankopan, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Šubić Zrinjski, Nikola Šubić Zrinski, opera
Siget (Szigetvar), grad u jugozapadnom dijelu Mađarske udaljen svega 30 kilometara od hrvatske granice, poznat je kao mjesto Sigetske bitke, odnosno mjesto junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog i smrti glasovitog turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog.

Sulejman Veličanstveni je 1566. s više od 100.000 elitnih vojnika krenuo u osvajanje Beča. Na putu mu je stajala utvrda u Sigetu koju je s malobrojnom vojskom od samo 2.500 ljudi, uglavnom Hrvata, branio hrvatski knez Nikola Šubić Zrinski.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon točno mjesec dana opsade Sigeta, sultan je umro prirodnom smrću, a vezir Mehmed Paša Sokolović prikrio je njegovu smrt kako ne bi demoralizirao vojsku i nastavio je s opsadom grada.

Nakon što je grad bio zapaljen, Nikola Šubić Zrinski s ostatkom preživjelih branitelja 7. rujna krenuo je u proboj prema turskim položajima gdje su gotovo svi izginuli bez predaje.

Nikolu Šubića Zrinskog danas i Hrvati i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom. Sigetsku bitku francuski kardinal Richelieu nazvao je ‘bitkom koja je spasila civilizaciju'. Turci su odustali od Beča.

Sulejman Veličanstveni u Sigetu je umro prirodnom smrću u svom šatoru, a njegova službena grobnica nalazi se u Istanbulu. Srce mu je pak navodno odvojeno i pokopano u tajnoj grobnici na brežuljku ponad Sigeta, za kojom intenzivno tragaju arheolozi.

Na tom brežuljku danas se nalazi Park mađarsko-turskog prijateljstva.

siget Nikola Šubić Zrinski Sigetska bitka
Vezani članci
Najnovije
Vezani članci