Zbog govora Željka Komšića Božo Ljubić poslao pismo Ujedinjenim nacijama

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine poslao je pismo glavnom tajniku Ujedinjenih naroda povodom izjava Željka Komšića, predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tijekom opće rasprave 74. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

U pismu se ističe kako je “Komšić nelegitiman član Predsjedništva”, kako je “iznosio lažne optužbe protiv legitimnih predstavnika Hrvata” te da se “jednakopravnost sprječava Komšićem”, piše Dnevni list.

Ističe se kako je “Komšić iznosio osobne stavove, ne usuglašene stavove Predsjedništva BiH” te da su “ssobni stavovi i optužbe Komšića narušili su unutarnji politički dijalog Bosne i Hercegovine, nanoseći ozbiljnu štetu i dovodeći u pitanje dobrosusjedske odnose u jugoistočnoj Europi”. Pismo prenosimo u cijelosti.

“Vaša Ekscelencijo,

Hrvati Bosne i Hercegovine jedan su od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Povijesno višenacionalna Bosna i Hercegovina nije nacionalna država, već država sastavljena od tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba u zajednici s ostalima i građanima Bosne i Hercegovine. Kao najistaknutija krovna organizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini, Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (dalje: HNS BiH) Vam želi skrenuti pozornost na zabrinjavajuća kršenja prava i neustavno preglasavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini. HNS BiH snažno odbacuje izjave g. Željka Komšića, predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine, iznesene tijekom opće rasprave 74. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Pristrane izjave g. Komšića, koje nisu bile usuglašene s druga dva člana tročlanog Predsjedništva, izražavaju njegovo osobno mišljenje, te kao takve ne zastupaju mišljenje većinskog dijela Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo se sastoji od tri člana (Bošnjak, Hrvat, Srbin), koji se rotiraju na mjesto predsjedatelja svakih osam mjeseci i služe kao izabrani predstavnici tri konstitutivna naroda BiH – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Međutim, povodom manjkavog i neustavnog Izbornog zakona, mjesto hrvatskog člana Predsjedništva okupirano je predstavnikom kojega nije izabralo hrvatsko biračko tijelo, g. Komšićem. Nadalje, g. Komšić koristi nelegitimnu poziciju kao platformu za degradiranje konstitutivnih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, najmalobrojnijeg od tri konstitutivna naroda, sustavno provodeći kampanju klevete protiv Hrvata, kao i njihovih legalno i legitimno izabranih predstavnika.

Ustav Bosne i Hercegovine uspostavljen je Aneksom IV Daytonskog mirovnog sporazuma. U preambuli Ustava, Bosna i Hercegovina se, prije svega, definira kao država tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba:

‘Podsjećajući se na Osnovna načela usuglašena u Ženevi 8. rujna 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima) i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine (…)’.

Članovi Predsjedništva trebali bi biti birani od strane konstitutivnih naroda te legitimno zastupati konstitutivne narode na svim političko-administrativnim razinama sukladno Ustavu i presudi Ustavnog suda U-23/14 od 1. prosinca 2016. godine[1]. Tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine trebali bi imati izbornu legitimnost birača pripadajućih narodu kojega predstavljaju i čije interese zastupaju. Prema tome, hrvatski predstavnik trebao je biti izabran većinom hrvatskih glasova, kako bi bio potvrđen kao legitimni predstavnik Hrvata koji su konstitutivan narod.

Vaša Ekscelencijo,

HNS BiH ponavlja da je g. Komšić nelegitiman član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Članom Predsjedništva je postao usprkos načelima presude U-23/14 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojom se jasno definira nužnost legitimnog predstavljanja na svim administrativno-političkim razinama. Važnost legitimnosti jasno je istaknuta u presudi suda:

Para 47: „Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.“

Nažalost, izravnim nepoštivanjem odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izmjene Izbornog zakona još uvijek nisu donesene, te veza na svim administrativno-političkim razinama između političkih predstavnika i onih koje predstavnici zastupaju još nije uspostavljena. Manjkavi zakon dopustio je da g. Komšića izabere drugi konstitutivni narod Bosne i Hercegovine, brojniji Bošnjaci, umjesto Hrvata Bosne i Hercegovine. On je 7. listopada 2018. godine osvojio više od 90% glasova bošnjačkog biračkog tijela. Na primjer, prema popisu stanovništva, u općini Bosanska Krupa živi 50 Hrvata, gdje su glavne hrvatske političke stranke osvojile 44 glasa, a g. Komšić 2,798.[2] Istovremeno, u općinama s hrvatskom većinom g. Komšić osvojio je zanemariv broj glasova.

Pokušavajući opravdati istaknutu činjenicu, g. Komšić kontinuirano je iznosio lažne optužbe protiv legitimnih predstavnika Hrvata, koristeći svaku priliku za nijekanje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Na taj način, g. Komšić je izravno zanemario presudu U-5/98-III Ustavnog suda, kojom je konstitutivnost tri naroda proglašena „natkrovljujućim principom Ustava Bosne i Hercegovine“, s kojom sve ustavne i zakonske norme moraju biti usuglašene.

HNS BiH naglašava da je pridržavanje Ustavu Bosne i Hercegovine od ključne važnosti, budući da Ustav čini dio Daytonskog mirovnog sporazuma. U tom pogledu, uspostavljeno tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se treba i mora sačinjavati od legitimnih predstavnika najrelevantnijih nacionalnih skupina, kao princip kojeg je nužno podržati i očuvati i koji je jedini jamac mira, stabilnosti i prosperiteta Bosne i Hercegovine.

Nadalje, hrvatski predstavnici u potpunosti su posvećeni rješavanju ustavne krize, koja je posljedica neprovođenja presude U-23/14[3] Ustavnog suda. Izmjene Izbornog zakona osigurale bi Bošnjacima, Hrvatima, Srbima i ostalima punopravno zakonsko i legitimno predstavljanje u skladu s biračkim opredjeljenjem pojedinih skupina i, najvažnije, ispunilo bi zahtjeve iznad navedene presude Ustavnog suda vezane za predstavljanje na svim političko-administrativnim razinama.

Para 49: ‘Iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno sa Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.’

Nažalost, predstavnici najbrojnijeg konstitutivnog naroda ne dijele stav HNS-a BiH. Reforme koje bi omogućile ponovno uspostavljanje stvarne jednakosti tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine i legitimno predstavljanje se sprječavaju, inter alia, g. Komšićem, budući da bi reforme Izbornog zakona onemogućile postojeću centralizaciju političke, ekonomske i sudbene vlasti, te preglasavanje drugih skupina, uključujući Hrvate kao malobrojniji konstitutivni narod.

Vaša Ekscelencijo,

U govoru tijekom opće rasprave 74. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, g. Komšić nije usuglasio izrečene izjave s druga dva člana tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Pravna i utvrđena praksa obvezuje predsjedatelja, koji se rotira svakih osam mjeseci, na savjetovanje i definiranje zajedničkog stava s druga dva člana Predsjedništva. On bi, prema Ustavu, trebao predstavljati cijelu Bosnu i Hercegovinu, kao što je to slučaj u drugim multikulturalnim i višenacionalnim zemljama u Europi. Nažalost, to nije činjenica od kad je g. Komšić član Predsjedništva.

Komšić je u svojoj izjavi iznio navode da susjedne države destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu. Spomenute izjave nastavak su ustanovljenog obrasca zapaljivih izjava i antagonističkih istupa koji su suprotstavljeni pozitivnom bilateralnom dijalogu. Nadalje, g. Komšić je iznio osobna mišljenja u razgovoru s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda, g. Antóniom Gueterresom, i njegovim posebnim savjetnikom za sprječavanje genocida, g. Adamom Diengom. Osobni stavovi i optužbe g. Komšića narušili su unutarnji politički dijalog Bosne i Hercegovine, nanoseći ozbiljnu štetu i dovodeći u pitanje dobrosusjedske odnose u jugoistočnoj Europi.

Vaša Ekscelencijo,

HNS BiH snažno osuđuje aktivnosti temeljene na predumišljaju koje za cilj imaju narušavanje stabilnosti Bosne i Hercegovine, istupe usmjerene protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i aktivnosti usmjerene protiv Daytonskog mirovnog sporazuma i pravnog poretka. HNS BiH u međuvremenu ostaje u potpunosti predan konstruktivnom dijalogu koji će omogućiti iznalaženje rješenja za izazove s kojima smo trenutno suočeni.

U procesu stabilizacije političkih odnosa i rješavanja postojećih izazova, pozivamo međunarodnu zajednicu na nepristranu podršku dijalogu svih bitnih sudionika i političkih dužnosnika Bosne i Hercegovine. HNS BiH čvrsto vjeruje da svi važni domaći i međunarodni akteri mogu doprinijeti ostvarivanju stabilnosti u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom i vladavinom prava. U tom pogledu, slične aktivnosti g. Komšića, koje na samu Bosnu i Hercegovinu i njezinu koheziju djeluju destabilizacijski, je nužno odbaciti i proglasiti neprihvatljivima u ime dugoročnog mira i prosperiteta Bosne i Hercegovine.

Prihvatite, Ekscelencijo, moje visoko poštovanje”, stoji u pismu koje potpisuje Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.