UNATOČ SVAĐAMA I KRIZI Izglasana dva europska zakona u parlamentu BiH

Dom naroda PS BiH
Fena

Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine danas je, unatoč krizi vlasti, podržao dva zakona bitna za napredak zemlje na europskom putu, i to kombinacijom glasova zastupnika iz političkih stranaka čiji su se čelnici u proteklih desetak dana posvađali prijeteći raskidom svakog partnerstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na hitnoj sjednici Dom naroda je podržao prijedloge zakona o kontroli granice i o zaštiti osobnih podataka, a prošlog tjedna ta je zakonska rješenja izglasao i Zastupnički dom. Protiv ili suzdržani bili su zastupnici iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) Željka Komšića. Zakone su u Domu naroda podržali zastupnici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, iako su njihovi kolege u Zastupničkom domu prošlog tjedna bili protiv.

Ova dva zakona, uz zakon o sudovima, odnosno o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), uvjet su koji je Europska unija ranije postavila da bi BiH dobila pregovarački okvir i eventualno formalno otvorila pristupne pregovore, na što se čeka još od ožujka 2024. godine.

Tko će činiti novu vladajuću većinu?

Vladajuća većina u BiH, uspostavljena nakon izbora 2022. godine, praktički se raspala nakon što su zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem je čelu Milorad Dodik, u Zastupničkom domu parlamenta BiH ranije ostali suzdržani tijekom usvajanja ovih zakona.

Blok koji čine SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS) donio je odluku da zbog toga raskine koaliciju s Dodikovom strankom najavivši inicijativu za smjene preostala dva državna ministra koja je on postavio. Treći ministar iz srpske kvote Nenad Nešić sam je podnio ostavku nakon što je lani u prosincu uhićen zbog korupcije.

U BiH se sada vode rasprave o tome tko će činiti novu vladajuću većinu jer bošnjačko-građanska trojka želi da nakon izbacivanja SNSD-a u vlast uvede sadašnje oporbene stranke iz Republike Srpske, dok HDZ BiH želi sačuvati raniju koaliciju na temelju procjene da neka nova većina ne bi imala stabilnu potporu u parlamentu, nužnu za donošenje odluka i usvajanje zakona.