SCHMIDT U UN-u Političari se bavili međusobnim odnosima, a oglasio se i Dodik

Christian Schmidt u UN

Visoki predstavnik EU u BiH Christian Schmidt podnio je svoj redovni polugodišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a o statusu u vezi sa provedbom mira u Bosni i Hercegovini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svom izvještaju, koji obuhvata razdoblje od travnja do listopada ove godine, visoki predstavnik je naglasio da su na političkoj sceni dominirale teme u vezi sa općim izborima i predizbornom kampanjom, te da su se političke stranke i institucije fokusirale na pripremu i organiziranje izbora, ali su, nažalost, djelimično i dovodile u pitanje provođenje izbora i blokirale njihovo financiranje.

Istaknuo je dva cilja za ovo vremensko razdoblje: prvo, garantirati da građani Bosne i Hercegovine mogu ostvariti svoje osnovno ustavom zagarantirano pravo na glasovanje i, drugo, osigurati provedbu volje birača nakon održavanja izbora.

Prema izvještaju, visoki predstavnik je donio niz odluka kako bi ostvario ove ciljeve. Visoki predstavnik je 7. lipnja donio paket odluka kojim se omogućava financiranje općih izbora 2022., kao i budućih izbora. Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opće izbore održane 2. listopada.

U izvještaju se također objašnjava da je bilo neophodno donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kako bi Zakon bio bolje usklađen s međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse. Intervencija visokog predstavnika od 27. srpnja imala je za cilj poboljšati transparentnost izbora. Tom odlukom Središnjem izbornom povjerenstvu BiH dati su mehanizmi putem kojih može sankcionirati kršenje pravila ponašanja tijekom predizborne kampanje.

Visoki predstavnik u svom izvještaju dalje napominje da su političke stranke nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi sa ciljem otklanjanja političkih zastoja u FBiH. S obzirom na neuspjeh tog procesa i s obzirom na veliku opasnost da formiranje institucija opet bude blokirano nakon izbora, visoki predstavnik je izvijestio o tome da je 2. listopada donio Paket funkcionalnosti Federacije BiH. Taj paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora.

Prema izvještaju, tijekom izborne kampanje politička debata je više bila usredsređena na ličnosti i odnose među njima, a manje na političke programe. Vladajući SNSD, kako se navodi, u Republici Srpskoj je stvorio atmosferu u kojoj su često etiketirani kao izdajnici oni koji upućuju kritiku vlasti i opozicijski političari. U FBiH je predizborna kampanja bila relativno tiha, iako je došlo do veće polarizacije između političkih protivnika.

S obzirom na političku situaciju, visoki predstavnik je preporučio povećan angažman međunarodne zajednice kako bi bilo osigurano puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i omogućene ključne reforme.

S tim u vezi, u izvještaju je navedeno da EUFOR-ALTHEA nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i da je njeno prisustvo u Bosni i Hercegovini i dalje neophodno, priopćeno je iz OHR-a.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik (SNSD) uputio je pismo predsjedavajućem Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija Haroldu Agyemanu, koji je inače ambasador Gane u UN-u. To je učinio uoči današnje sjednice Vijeća sigurnosti.

Dodik smatra da nijedna osoba iz Bosne i Hercegovine, bez obzira na funkciju, nema ustavom potrebno odobrenje da se obraća na bilo kakvom međunarodnom događaju.

Tvrdi da Predsjedništvo nije donijelo bilo kakvu odluku kojom bi bilo koji dužnosnik Bosne i Hercegovine bio prisutan na sastanku Vijeća sigurnosti uime Predsjedništva, objavio je Klix.

Za Dodika izaslanstvo, koja će prisustvovati zasjedanju Vijeća sigurnosti, nije izaslanstvo koju je odobrila Bosna i Hercegovina, 'niti su je ovlastile relevantne institucije u skladu sa procedurama koje su na snazi u Bosni Hercegovini na bilo kojem nivou'.

Iako je namjeravala, ministrica vanjskih poslova BiH BiseraTurković neće govoriti pred Vijećem sigurnosti UN-a, potvrđeno je za Klix. Razlog ovome je pravilo broj 37 Vijeća sigurnosti UN-a, koje kaže da svaki govornik mora biti prisutan na samoj sjednici, a obraćanje videolinkom nije dopušteno.

Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, u ime BiH, govorit će ambasador Sven Alkalaj, kako je prvobitno bilo planirano.