Rascjepkanost i sukobi stranaka

Pojava Autohtnog HSS-a kao potencijalnog partnera SDP-a ukazala je na činjenicu da u Hrvatskoj postoji puno stranaka koje se diče HSS-ovim imenom. Profesor Žarko Puhovski smatra da je glavni razlog u tome što ni Stjepan Radić, ali ni Ante Starčević, a u Hrvatskoj postoji i mnoštvo pravaških stranaka, nisu iza sebe ostavili nikakvu konzistetnu ideologiju.

- Na primjer Starčević je počeo kao liberal pa onda otišao na drugu stranu. Radić je započeo kao republikanac da bi na kraju prihvatio monarhiju. Bio je čak i u komunističkoj seljačkoj internacionali. A budući da nisu iza sebe ostavili konzistetnu ideologiju svatko njihove poruke tumači na drugačiji način, smatra Puhovski. Dodaje da osim toga razloge rascjepkanosti pravaške i seljačke scene treba tražiti i u tome da se i Radić i Starčević često među svojim sljedbenicima doživljavaju kao u političkom smislu očinske figure.

- A kao što znamo brat i sestra često imaju dijametralno suprotna mišljenja o zajedničkom ocu, smatra Puhovski.
Prozaični razlog

Predsjednik HSP-a Daniel Srb smatra da je razlog razmrvljenosti ipak ponešto prozaičniji. Borba protiv jedne i druge stranke, HSP-a i HSS-a, vodi se identičnim metodama kakve je UDBA svojevremeno koristila u borbi protiv hrvatske emigracije. Kako bi ih držala posvađane i rascjepkane i onemogućila ih u namjeri da se ujedine u snažan jedinstveni pokret ona je u njih ugrađivala svoje ljude, agente, koji su onda iznutra izazivali sukobe i rascjepe. A to se zadnjih 25 godina na neki način događalo i s HSS-om i s HSP-om. Očito je da netko želo kontrolirati politički prostor koji pokrivaju ove dvije stranke i preuzeti njihove glasove. Iako se u politici često svašta događa takve stvari ipak štete svima, rekao je Srb.

Glavni tajnik konkuretske pravaške stranke, HSP dr Ante Starčević, Pero Ćorić ipak smatra da je riječ o ideološkim razlozima.

- Mene ta razmrvljenost nimalo ne čudi. Ova je država stvarana ne na nekakvim programu HDZ-a već na programima Ante Starčevića i Stjepana Radića. To je uostalom tvrdio i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Ideologija ove dvojice je u temeljima hrvatske države i mi autentični pravaši zbog toga nemamo ništa protiv da se negdje skupi kakvih stotinjak ljudi koji bi onda osnovali neku novu pravašku stranku, rekao je Ćorić.

Što se tiče HSS-a zadnjih je dana javnost zaokupio Autohtoni HSS kojem je na čelu Stanko Grčić koji smatra da je do cijepanja HSS-a došlo zbog pomanjkanja unutarstranačke demokracije.
Nesipunjene ambicije

- Na primjer na zadnjim izborima u HSS-u Branko Hrg je pobijedio Damira Bajsa. I to u vrlo sumnjivim okolnostima. I onda smo na udar došli svi mi koji smo podržavali Bajsa koji je po meni legitimni predsjednik HSS-a. I zbog toga smo morali izaći iz stranke da nam se ne bi dogodilo da nas iz nje izbacuju oni koje smo mi u stranku primali, rekao je Grčić.

S druge pak strane predsjednik HSS-a Branko Hrg smatra da se osnovni razlog osnivanja novih stranaka neispunjene ambicije bez pokrića nekih članova HSS-a.- To su stare stvari koje se u HSS-u događaju sve tamo od 1990. godine i uvođenja demokracije. Naprosto neki ljudi budu uvrijeđeni jer nisu dobili funkciju ili poziciju na listi za kuju smatraju da im pripadaju pa onda zajedno s nekoliko istomišljenika osnivaju male strančice. O ovo što se sada događa s ovim navodno Autohtonim HSS-om samo je jedan pokušaj da se našteti jedinom i pravom HSS-u koji je strateški partner u Domoljubnoj koaliciji, rekao je Hrg.

Desetak stranaka

U Hrvatskoj postoje HSP čiji je predsjednik Daniel Srb, predsjednik HSPAS-a je Ivan Tepeš. Josip Miljak predsjednik je HČSP-a, tu je i Autohtni HSP na čijem je čelu Dražen Keleminec te HSP 1861sa šefom Dobroslavom Paragom. Postoji i odmetnuta frakcija HSP-a koju nije priznalo Ministarstvo uprave, a koju vodi Josip Matković. Što se tiče seljačkih stranaka tu je HSS s predsjednikom Brankom Hrgom, Autohtoni HSS na čijem je čelu Stanko Grčić, na čelu HDSS-a je Ivan Martan, a HPSS-a 1904 Dragan Petrić.