FOTO  Projekt zaštite Usore od Hrvata

No ipak, čitajuči plan objavljen na općinskim stranicama osjetio sam dužnost, da javno iznesem mišljenje oko tog »zaštitnog plana« koji po mom mišljenju osim što pogrešnim zahvatima štiti korisnike vodoopskrbe očito štiti i širi hrvatski prostor Općine Teslić pred obnovom i prosperitetom.

Plan zaštite je podjeljen u tri zaštitne (teritorialne) zone:

- Zona neposredne zaštite; obuhvaća ograđeni prostor oko objekta vodocrpišta i filter stanice »Studenci« na lokalitetu Crna Rijeka.

- Zona uže zaštite; obuhvaća šire područje u granicama minimalno 250m oko objekta vodocrpišta. Prostire se na lijevoj i desnoj obali Velike Usore. Od sjevernoistočnih padina brda Kondžila i naseljenih dijelova zaseoka na lijevoj obali do brda Šenjak i dijelova naseljenih lokaliteta na desnoj obali – Terzića Njive, Vrbe, Gavrići…

- Zona šire zaštite; obuhvaća sva naselja uzvodno od crpišta, sve do planinskih dijelova općine na granici s općinom Kotor Varoš.Osim navedenih površina u užem pojasu zaštite koja su u gruntovnom vlasništvu Hrvata, šire područje obuhvaća naseljena (hrvatska) područja Slatine, dijelova Donje Komušine pa čak i naselja na granici s općinama Žepče/Maglaj – Dubrave.

prikaz zona na kartama (teslic.ba):

Uža zona plana

Šira zona plana

Sama ideja o zaštiti prirodnog bogastva kao što je pitka, izvorska voda je odlična i nužna. No, prema planu koji je iznešen, kolateralnu štetu zbog zaštite izvorišta platit će hrvatski prostori odnosno ljudi koji posjeduju imanja obuhvaćena u tom planu. Na području uže zaštite prema planu bit će zabranjena izgradnja industrijskih pogona pa čak i zanatskih radnji i poljoprivrednih objekata i skladišta. Neće biti moguće ni asfaltiranje puta koji ide lijevom obalom Usore (Studenci-Peranovići), osim ako se ne dobije suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Sportski tereni, turistički i stambeni objekti kolektivnog stanovanja također će biti »pod zabranom«. Našim žiteljima u toj zoni bit će čak i zabranjeno roštiljanje na svom zemljištu i kupanje u Usori. Mjere zaštite u široj zoni (Slatina, dio Donje Komušine…) svodit će se također na industrijske objekte, izgradnju farmi, autobuskih stanica pa čak i na izgradnju novih i proširenje postojećih grobalja. Posezanje u prirodu kao što je eksplantacija raznih sirovina te krčenje šume zbog mogućeg izazivanja erozije još će biti neke od, po meni čudnih zabrana. Čudnih zato što slična posezanja u prirodu koriste poduzeća koja su koncesiju dobila od te iste općine. Također se pitam, što će biti sa punionicom mlječnih proizvoda Naturavita koja je nakon rata otvorena na hrvatskom prostoru u naselju Slatina i to uz samu rijeku Usoru. Dali će se pitanje otpadnih voda iz tog, već postojećeg pogona (kao i onih uzvodno u Blatnici) ubrajati u ovaj projekt? Očito je da postojeću industrijsku infrastrukturu u vlasništvu Srba neće zadesiti »blokada«, dok eventualna gradnja novih objekata iz gore navedenih okvira neće biti moguća. U pasivnim, planinskim dijelovima koje nastanjuju Srbi postojeća infrastruktura (privredna) je sasvim dovoljna, jer zbog migracijski trendova stanovništva taj dio za 20ak godina postat će ništa drugo no prirodni park sa nekoliko stanovnika pa zabrane tom dijelu gotovo neće nanjeti nikakvu štetu. No što je sa hrvatskim područjima?

Što će općina uopće zaštititi tim projektom? Očito nema interesa po zaštiti šire prirode nego samo zaštitu vode koja ulazi u filter stanicu i sa kojom se snadbijevaju gradska i prigradska područja putem gradskog vodovoda. Jer kako inače objasniti činjenicu da im smeće kojeg Usora donosi sa planinskih područja u donji tok oko kojeg su nastanjeni Hrvati ne smeta. Pošto komunalna služba nema sistema odvoza smeća iz domaćinstava većina njega završava baš u rijeci. No očito je općini lakše zabraniti izgradnju i prosperitet nekih dijelova i zamrznuti ih u današnje stanje nego uvesti sistem odvoza smeća na deponiju i proširenje kanalizacijskih mreža na zaštićeno područje. Isto tako općina baš ne mari za eroziju tla u područjima nizvodno od filter stanice. Koncesionari bagerima i kamionima uredno eksplantiraju usorski šljunak, gle čuda, samo na hrvatskim područjima. Promjenom prirodnog toka Usora zadire u obalu i time ugrožava kuće koje su na nekim lokalitetima, pogotovo na lijevoj obali (Pranjići, Mršići) udaljene tek nekoliko metara od vode.

Koga će taj projekt štititi? Osim vode u filter stanici ništa drugo. Od koga? Od smeća iz planine i odpadnih voda iz njihovih industrijskih pogona neće! Dobro, možemo dodati,  zaštititi će i hrvatska područja – od obnove, izgradnje i prosperiteta. Namjerno ili nenamjerno! Od Hrvata Usoru nikad nije bilo potrebno štititi, barem je nama uvijek bila rijeka heroj i svetinja. Poznato je, da su se počeli štititi od nas velikim intenzitetom sada već davne 1992.. I tada su vodovodna stanica i komunikacija Teslić-Blatnica predstavljale glavni razlog za »zaštitu« – pred nama. Zanimljivo, filter stanica u povlačenju od nas nije oštećena. I tako su se štitili pred nama do 1995. kada smo zbog očitog neznanja naših pregovarača u Daytonu još na neko vrijeme ostali za njihovim štitom, u drugom entitetu. Nastavljena je  »zaštita« od nas unatoč  Daytonskom »Aneksu 7« – povratak i obnova. Tek posljednjih 8 godina ohrabrili su se i skinuli embargo i zaštitu sa našeg područja i nas. Vratilo se nešto, obnovilo malo više. Iz godine u godinu naš kraj sve više oživljava, obnova se nastavlja, čak su nas počeli primjećivati i neki političari kao i oni, obični ljudi. Posljednjih godina Komušina je na pameti mnogima, čujem i vidim Srednja Bosna i Hercegovina nas prate, daju nam barem moralnu potporu. Pogotovo preko elektronskih medija (drugih medija BiH Hrvati i nemamo), Znaju tko smo, što smo, znaju za naš križ kojeg nosimo. I na kraju ono najvažnije, i većina nas je shvatila tko smo i gdje pripadamo! Možda je baš to razlog, da se opet pokušavaju zaštititi od nas, ovaj put programima, zakonima i odredbama… hoće ljudi čistu vodu – i teritorij!

mrsici.blog.siol.net