PRISTUP INFORMACIJAMA Sattler želi jedno, a političari u BiH drugo

Za vlast u Bosni i Hercegovini neprihvatljivi su amandmani na Zakon o slobodi pristupa informacijama kojima bi se Instituciji ombudsmana BiH dala nadležnost da postupa kao žalbeno, odnosno drugostupanjsko tijelo.

Te amandmane predložila je Delegacija EU u BiH, točnije Johann Sattler, šef Delegacije EU, koji je pisao Kolegiju Predstavničkog doma i Doma naroda tražeći da se Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH uskladi sa međunarodnim standardima.

Suština je u tome da je predloženim zakonom propisano da o žalbama odlučuje Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara, što je za Europsku uniju sporno. U svom pismu Sattler je zatražio da o žalbama odlučuje Institucija ombudsmana za ljudska prava ili da se osigura direktan pristup sudskoj zaštiti u hitnom upravnom sporu protiv rješenja nadležnih institucija.

"U tom slučaju morao bi se pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH podnošenjem tužbe u roku od 15 dana, a Sud bi u hitnom upravnom sporu morao rješavati što prije i donijeti odluku", napisao je Sattler u svom pismu.

Ipak, i pored zahtjeva Sattlera koji u pismu naglašava da je potrebno usvojiti zakon usklađen sa relevantnim europskim standardima i pravnom stečevinom EU, vlasti u BiH, po svemu sudeći, neće pristati na to da bilo tko drugi odlučuje o žalbama osim Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH, navode 'Nezavisne novine'.

Amandmani na Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH bili su i tema Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ali je odgođeno izjašnjavanje o njima.

"Komisija će se o amandmanima i o ovom prijedlogu zakona izjasniti nakon što, u skladu sa članom 135. Poslovnika, dobije izjašnjene Direkcije za europske integracije o uloženim amandmanima", priopćeno je nakon sjednice Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza, rekao je da podržava svaku zdravu inicijativu s ciljem da se Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH poboljša putem amandmana, međutim, kako je istaknuo, pitanje je bi li prijedlog da drugostupanjsko tijelo koje bi odlučivalo o žalbama bude ombudsman uopće dobio potrebnu podršku u zakonodavnoj proceduri.

"Ovo pogotovo iz razloga što ombudsmani prema Zakonu o ombudsmanima, ali i Ustavu BiH, donose preporuke koje su neobavezujuće, te je upitno kako bi isti odlučivali meritorno po žalbama izjavljenim na prvostupanjska rješenja institucija BiH", rekao je Bunoza.

On je kazao da mnoge europske zemlje, kao i BiH, imaju slično žalbeno tijelo za odlučivanje po zakonima o slobodi pristupa informacijama, te da su to skandinavske zemlje Švedska, Norveška, Finska, ali i Danska, Poljska, Bugarska i Rumunjska. Inače, samim zakonom, koji je već usvojen u prvom čitanju, predviđene su kazne i do 20.000 KM za one koji ga ne poštuju, a predviđeno je i uspostavljanje centralnog portala javnih informacija.

Po novom zakonu, institucije BiH bit će u obavezi da redovno objavljuju i ažuriraju informacije iz svog djelokruga rada i to u roku od 15 dana od dana nastanka informacije. Sve institucije BiH bit će u obavezi da imenuju službenika za informiranje i morat će voditi evidenciju primljenih i obrađenih zahtjeva.