PLAĆE U GOTOVINI Vlasti u BiH mijenjaju zakone kako bi se izbjegle posljedice američkih sankcija

Kako bi omogućile dužnosnicima na američkoj "crnoj listi" da izbjegnu posljedice sankcija, institucije vlasti u Bosni i Hercegovini ne libe se donošenja zakona koji omogućuju sankcioniranima da primaju plaću u gotovini i tako zaobiđu banke koje s njima odbijaju poslovati, piše Radio Slobodna Europa.

Godinu nakon što je Narodna skupština Republike Srpske ozakonila isplatu plaća u kuvertama za sankcionirane dužnosnike u tom entitetu, na sličan potez odlučio se i državni parlament.

Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta BiH prije nekoliko dana usvojio izmjene zakona, koje predviđaju isplatu plaća iz državnog proračuna u gotovini sankcioniranim dužnosnicima, konačan sud o tom propisu dat će državni Dom naroda.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International BiH, ocjenjuje za RSE da takva praksa pokazuje da se zakoni "vrlo lako prilagođavaju interesima i potrebama pojedinaca koji su na vlasti".

"Oni se postavljaju iznad države, institucija i svih pravila i procedura poslovanja. To pokazuje da su kod nas institucije toliko obesmišljene i da sve normalne procedure padaju u vodu kada prioritet postanu interesi pojedinaca, pa čak i onih kad su pod sankcijama", kazala je Korajlić.

Na američkoj "crnoj listi" nalazi se više od 70 pojedinaca i pravnih osoba iz BiH, koji su sankcionirani zbog korupcije, terorizma i kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma, prema podacima Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog Ministarstva financija.

Računi u bankama ugašeni su im sredinom ožujka prošle godine, nakon posjeta pomoćnice američkog ministra financija Anne Morris BiH, kada je upozorila da će i banke biti pogođene sankcijama ukoliko i dalje budu poslovale sa sankcioniranima.

Što je predloženo državnim Zakonom?

Izmjene Zakona o financiranju državnih institucija, koje je 18. ožujka podržao Zastupnički dom, predložio je Marinko Čavara, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma i član Hrvatske demokratske zajednice BiH, koji je na američkoj "crnoj listi" od lipnja 2022. godine.

Čavara je sankcioniran u vrijeme dok je bio predsjednik Federacije BiH zbog toga što od 2019. godine odbija predložiti suce Ustavnog suda FBiH radi popunjavanja upražnjenih mjesta u toj instituciji.

Iz Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog Ministarstva financija tada je obrazloženo da su njegovi potezi "ugrozili stabilnost regije podrivajući Daytonski mirovni sporazum i demokratske procese ili institucije".

Čavara nije odgovarao na pozive RSE za razgovor o zakonskom prijedlogu koji je uputio u parlamentarnu proceduru, a koji je dobio podršku zastupnika.

Obraćajući se parlamentarcima, kazao je da zakon omogućuje zaposlenima u institucijama BiH "ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na imovinu, rad i plaću".

Izmjene predviđaju da Ministarstvo financija i riznice BiH osigurava gotovinu za isplatu plaća i drugih primanja, u slučaju kada nije moguća isplata putem tekućeg računa, a razlozi nisu utemeljeni na pravomoćnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci.

Iz Ministarstva financija i riznice BiH nije odgovoreno na upit RSE o načinima provedbe zakonskih izmjena i koliko osoba će njima biti obuhvaćeno.

Osim Čavare, plaće iz državnog proračuna primaju i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, te Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oboje na američkoj "crnoj listi".

Među sankcioniranima koji plaće primaju iz državnog proračuna su tužiteljica Tužiteljstva BiH Dijana Kajmaković, te SNSD-ovac Nikola Špirić, trenutačno izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH.

Zakonske izmjene stupit će na snagu ukoliko ih podrži i Dom naroda Parlamenta BiH, no još nema informacija kada će o tome biti raspravljano.

'Zaobići procedure'

Zakonske izmjene koje su trebale omogućiti isplatu plaća u gotovini sankcioniranima i prošle je godine predlagao Klub HDZ-a BiH u Parlamentu BiH.

No, izmjene su tada povučene, praćene upozorenjima američkog veleposlanstva u BiH da potpora sankcioniranima u BiH povlači potencijalne posljedice.

Istodobno, vlasti entiteta u proteklih nekoliko godina pokušavaju zaustaviti praksu pojedinih poslodavaca koji radnicima isplaćuju dio plaće na bankovne račune, a drugi dio "u kuverti", izbjegavajući tako oporezivanje.

Korajlić ističe da institucije pokušavaju zaobići procedure koje vrijede za ostale radnike.

"Time se šalje jasna poruka da se zakoni vrlo lako prilagođavaju nekolicini pojedinaca na vlasti i da oni imaju prioritet nad kompletnom državom i funkcioniranjem sustava", kaže ona.

'Moralne lekcije radnicima'

Izmjene Zakona, koje predviđaju isplatu plaća u gotovini, usvojene su u Zastupničkom domu zahvaljujući potpori 14 zastupnika, dok je 12 zastupnika glasovalo protiv, a deset suzdržano.

RSE je kontaktirao nekoliko zastupnika koji su podržali zakon ili su pri glasovanju bili suzdržani, ali nije bilo zainteresiranih za razgovor o tome zašto se nisu protivili njegovu usvajanju.

Odgovarajući kratko na pisanu poruku, zastupnik Šemsudin Mehmedović, koji je bio suzdržan pri glasovanju, naveo je da je to učinio jer je "sve obesmišljeno".

"Očigledno je netko napravio neki dogovor iza kulisa, a u tome niti sam sudjelovao niti sam htio dati svoj doprinos. Moj glas ništa nije vrijedio, jer je očigledno netko iza kulisa izlobirao", kazao je za RSE.

Ekonomski analitičar Damir Miljević ocijenio je za RSE da je očito da među vladajućim strankama postoje "talovi i ucjenjivanja i prolaze stvari koje ne bi smjele proći".

"Isti ti koji glasaju za ili su suzdržani, građanima BiH drže moralne lekcije. Kako je moguće da svi mi moramo primati plaću i mirovinu preko računa, a da se povlaštenima, i to koji su na nečijoj crnoj listi, zakonski omogućava da to učine", kazao je Miljević.

Ukoliko je cilj zaštititi egzistenciju obitelji sankcioniranih dužnosnika, Miljević smatra da vlasti to trebaju "učiniti iz svog džepa, a ne da mijenjaju zakone".

Jedan od zastupnika koji je glasovao protiv zakonskih izmjena, Albin Muslić iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, za RSE je kazao da se radi o pokušaju da se zaobiđu američke sankcije i da se čak i pošalje negativna poruka vlastima SAD-a.

"Procijenili smo da bi bilo jako nepopularno da se bilo što radi, a što nije kompatibilno sa službenom politikom institucija SAD-a, kao jednog od strateških partnera Bosne i Hercegovine", kazao je on.

Podsjećajući da postojeći propisi u BiH zabranjuju isplatu plaća radnicima u gotovini, Muslić kaže da se sporni zakon kosi s pokušajima vlasti da uvedu financijsku disciplinu.

"Naravno da svaki pojedinac ima pravo na plaću, ali, koliko sam shvatio, banke su donijele odluke da ne žele poslovati s određenim pojedincima. Ukoliko bi im se isplaćivala gotovina, time bismo doveli u pitanje funkcioniranje cijelog fiskalnog sustava i načina obračuna i isplate plaća", naveo je.

Kuverte već legalizirane u RS-u

Najviši dužnosnici Republike Srpske, na čelu s entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, nalaze se na listi američkih sankcija zbog antidaytonskog i secesionističkog djelovanja.

Sankcije znače da im je onemogućen pristup imovini u SAD-u ili putovanje u tu državu, dok su i u samoj BiH suočeni s ograničenjima, poput nemogućnosti poslovanja s bankama.

Iz Udruženja banaka u BiH ranije su za RSE naveli da su po zakonu banke "u obvezi usvojiti procjenu rizičnosti klijenta te da, ukoliko tako procijene, mogu odbiti izdati karticu ili otvoriti račun".

Pokušavajući zaobići američke sankcije, Narodna skupština RS-a usvojila je u travnju prošle godine izmjene Zakona o radu koje omogućuju isplatu plaća sankcioniranima u kuvertama ili putem pošte.

Sankcionirane tvrtke na području RS-a također su pokušavale izbjeći probleme u poslovanju koje su im donijele američke sankcije, a jedan od planova bio je likvidacija starih i osnivanje novih poduzeća.