Održivi ostanak i povratak hrvatskih prognanika i izbjeglica u BiH s posebnim naglaskom na entitet RS

sjednica

... Republike Hrvatske s temom: „Održivi ostanak i povratak hrvatskih prognanika i izbjeglica u Bosni i Hercegovini s posebnim naglaskom na entitet Republika Srpska" na kojoj je sudjelovao i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. U svom izlaganju naglasio je važnost stvaranja uvjeta za održivi povratak i ostanak Hrvata, ne samo kroz rješavanje stambenog pitanja već i stvaranje uvjeta za nova radna mjesta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Uz kulturu i obrazovanje u posljednje dvije godine značajniju potporu dali smo i projektima održivog povratka: od poljoprivrede, infrastrukture do projekata samozapošljavanja." Podsjetio je da su u posljednje dvije godine sredstva za te projekte povećana za preko 100 posto.

"Ono što je za nas u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske jako važno i na što smo jako ponosni je da se svi ti projekti provode u partnerstvu i zajedništvu s Hrvatima tog kraja. Isto tako, svi ti projekti su konkretni pokazatelj napora Vlade Republike Hrvatske da se doista pokrenu procesi koji će doprinijeti ostvarenju potencijala za povratak, ostanak i opstanak na svojoj rodnoj grudi ali i dugoročan razvoj.

Oni su jasna poruka da na putu osiguravanja primjerenih uvjeta za povratak Hrvati Bosanske Posavine i entiteta Republika Srpska nisu i neće biti sami" poručio je Milas.

Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić naglasio je kako je cilj organiziranja ove tematske sjednice upozoriti na pomalo zaboravljeni problem održivog povratka hrvatskih prognanika i izbjeglica na svoja ognjišta u Bosni i Hercegovini.

Na sjednici je sudjelovao i uzoriti kardinal i nadbiskup metropolit Vrhbosanske nadbiskupije Vinko Puljić Srpska koji je predstavio crkvene podatke prema kojima je 1991. u BiH živjelo 812 256 Hrvata koji su se izjasnili kao katolici, a 2017. godine ih je evidentirano 376 134. - Samo u Republici Srpskoj od 1991. do 2017. ima 94 posto manje Hrvata, kazao je kardinal Puljić. U mnogim aspektima, istaknuo je, povratak Hrvata na svoja ognjišta je bio otežavan. Stoga je važno vratiti povjerenje kako bi se Hrvati osjećali kao jedan narod, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju. Treba stvoriti klimu povjerenja, a s materijalne strane, za opstanak najvažnije je obnoviti i izgraditi infrastrukturu i pomoći obiteljskim gospodarstvima, naglasio je kardinal Puljić.

O iskustvima povratka i ostanka govorili su i predstavnici Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine nadležnim za povratak te predstavnici udruga prognanih i Hrvata povratnika u entitet Republika

Nazočnima su se obratili i Mate Granić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, izaslanica predsjednika Vlade i državna tajnica za političke poslove MVEP-a te Nikola Mažar, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.