Može li FBiH biti uređena kao Švicarska

Česti su pozivi da se Bosna i Hercegovina politički i administrativno uredi kao Švicarska, ali za razliku od kantona u entitetu Federacija BiH, koji su rezultat Dejtonskog sporazuma, švicarski kantoni su imali posve drugačiji put nastanka.

Al Jazeerin reporter Harun Karčić posjetio je kantonalni Parlament Berna, jedan od mnogih u švicarskoj konfederaciji, te je donio priču o slaboj federalnoj vlasti i kantonima koji "vode glavnu riječ".

Tri razine vlasti

Patrick Trees u Kantonu Bern radi godinama i tvrdi kako je švicarski kantonalni sustav proizvod višestoljetne tradicije.

"Kantoni ovdje imaju visok stupanj autonomije. Povijesno gledajući, postojali su prije švicarske konfederacije. Bili su suverene države. Godine 1848. kantoni su prenijeli dio svojih nadležnosti na federalnu razinu. Riječ je o vanjskoj politici, određenim porezima i obrani", kaže Trees.

Švicarska je podijeljena na tri političke razine: federalnu, kantonalnu i općinsku, pri čemu federalna Vlada regulira vanjskopolitička pitanja, upravlja vojskom i na njoj su pitanja državljanstva i carine, dok su u nadležnosti kantona policija, zdravstvo, srednje i sveučilišno obrazovanje, a predškolsko i osnovno obrazovanje te lokalna infrastruktura i komunalni poslovi su pod ingerencijom općina.

Kantoni stvoreni bez etničkih razlika

George Lutz sa Sveučilišta u Lozani godinama izučava švicarski politički sustav i kaže da se, za razliku od kantona u Federaciji BiH, švicarski kantoni nisu izgradili isključivo na temelju etničkih razlika.

"Ove se povijesne jedinice nisu zasnovale na temelju etničke ili religijske linije. To se nije dogodilo. Da, postojale su razlike. Neki su kantoni bili katolički, dok su drugi bili protestantski, ali se nisu formirali na temelju tih razlika", objašnjava Lutz.

Svaki kanton ima svoju vladu, parlament, sudstvo i policiju, a svaki od njih uživa jednake nadležnosti i autonomiju u internim poslovima, bez obzira na veličinu ili broj stanovnika.