Minhenski sud potvrdio optužnicu protiv Perkovića

»7. kazneno vijeće Višeg zemaljskog suda u Muenchenu odlukom od 15.7.2014. prihvaća nepromijenjenom optužnicu Glavnog državnog odvjetništva protiv Josipa P. zbog suučeništva u ubojstvu i istodobno dopušta uključenje udovice žrtve kao sutužiteljice u slučaju«, stoji u priopćenju suda.

Suđenje bi trebalo započeti 13.listopada, predviđeno je 61 ročište, a posljednje bi se trebalo održati 28. travnja 2015.

Njemačko pravosuđe optužuje Josipa Perkovića da je organizirao i pružio logističku podršku u izvršenju ubojstva Stjepana Đurekovića 1982 u Wolfratshausenu pored Muenchena.

Na sudu u Muenchenu sudilo se i drugom suučesniku u ubojstvu, Krunoslavu Pratesu koji je 2008. osuđen na kaznu doživotnog zatvora.

Neki od sudaca koji su bili članovi tadašnjeg kaznenog vijeća sudjelovat će i u suđenju Perkoviću.

Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo nije želio komentirati sadržaj potvrđene optužnice, jer iz Njemačke još nije dobio taj dokument.

Kazao je tek da je potvrđivanje optužnice uobičajena procedura te da se one u Njemačkoj kao i u Hrvatskoj vrlo rijetko odbacuju.

»Upravo zbog toga ranije nismo ulagali prigovor na optužnicu, među ostalim i zbog toga da ne otkrivamo svoju strategiju i daljnje postupke«, izjavio je Nobilo Hini.

U procesu protiv Pratesa, agenta bivše Službe državne sigurnosti (SDS) Nadzemaljski sud u Muenchenu utvrdio je da je Prates upravo Perkoviću predao ključeve garaže koju je Đureković koristio kao tiskaru.

Perković je tada, kako se obrazlaže u presudi iz 2008. kojom je Prates osuđen na doživotni zatvor zbog suučesništva u ubojstvu, te ključeve predao nepoznatim osobama koje su Đurekovića 28. lipnja 1983. dočekale u garaži i usmrtile hicima iz vatrenog oružja i udarcima u glavu.

Perković od početka tvrdi da nema nikakve veze s ubojstvom Đurekovića, kao ni s bilo kakvim drugim ubojstvima.

Perković je 24. siječnja izručen Njemačkoj, čime je bila završena sedmomjesečna pravno-politička afera koja je uzburkala i polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizirala neriješena politička ubojstva bivšeg režima, ali i stvorila prijepore u pravosudnim krugovima zbog različitog tumačenja europskog uhidbenog naloga i pitanja zastare.

Hina