Kako je i zašto Bakir Izetbegović u 'Nedjeljom u 2' uvećao broj Hrvata u Sarajevu?

... stanovništvu Bosne i Hercegovine, pa tako često ističu kako je Hrvata samo 10 ili 12 posto, iako ih je po popisu stanovništva u BiH živi 15,43 posto. No, ponekad postoji i obrnuta situacija, da se broj Hrvata uvećava u pojedinim djelovima BiH, kada to odgovara sarajevskoj politci, piše Hrvatski Medijski Servis.

Tako je bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović u emisiji "Nedjeljom u 2" HRT-a izjavio kako u Sarajevu živi 17.000 Hrvata, a HDZ BiH, kako je kazao, ne želi da sarajevski Hrvati imaju svog izaslanika u Domu naroda.

Istina je da je Hrvata u Sarajevu prema popisu iz 1991. godine bilo 24.241, a na popisu 2013. godine 13.607, a ne 17 tisuća.

Udio Hrvata, u Sarajevskoj županiji, koji prema popisu iz 2013., ima 413.593 stanovnika, je malo više od 3 posto i zbog svoje malobrojnosti nisu u mogućnosti izabrati ni vijećnika ni u jednoj sarajevskoj općini, a kamo li zastupnika u Županijskoj Skupštini.

Hrvate u Sarajevsku županijsku skupštinu na listama bošnjačkih stranaka zato izaberu Bošnjaci i automatski jedan od tako izabranih izaslanika po sili Izbornog zakona bio je biran u Hrvatski klub Doma naroda.

Tako je u aktualnom sazivu Doma naroda Parlamenta F BiH na listi SBB-a, najprije u Županijsku skupštinu, a potom u Klub Hrvata, glasovima bošnjačkih birača dospjela Hrvatica Ana Babić. Ona bi trebala predstavljati Hrvate u tom Klubu, no to nije moguće jer su je izabrali Bošnjaci.

Na isti način, Bošnjaci su birali Hrvate iz Unsko-sanske, Tuzalanske i Goraždanske županije, gdje se, da apsurd bude veći, Edin Fejzić nakon što je izabran u Županijsku skupštinu Bosansko podrinjske županije proglasio Hrvatom i po automatizmu je sam sebe izabrao u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta F BiH.

Šest, tako izabranih Hrvata, glasovima Bošnjaka, dovoljno je da se, prema nametnutim ustavnim amandmanima i sada već neustavnim odredbama Izbornog zakona, izabere izvršna vlast u Federaciji BiH, dakle, predsjednik i dva dopredsjednika, te Vlada Federacije bez stranaka koje su dobile većinsku podršku hrvatskih birača i Federacija pretvori u bošnjački entitet, što se u dva mandtna razdoblja i dogodilo, kada je SDP uspostavio vlast s minornim hrvatskim strankama, u vrijeme tzv. "Alijanse" i "Platforme"; 2001. i 2011-te,

Zbog toga je Ustavni Sud BiH poništio odredbu Izbornog zakona "da se iz svake županije bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda, ako takav postoji u županijskoj skupštini", uz obrazloženje da narušava ustavno načelo jednakopravnosti konstitutivnih naroda, kao temeljno natkrovljujuće načelo Ustava BiH, te svojom presudom sugerirao da konstitutivni narodi moraju biti srazmjerno predstavljeni.

Budući svaki nacionalni Klub u Federalnom domu naroda ima po 17 izaslanika, prevedeno na jezik matematike to znači da na svakih 5,88 posto stanovnika nekog naroda dođe 1 izaslanik. Kako u Federaciji BiH živi, prema popisu stanovništva iz 2013. 497.883 Hrvata, da bi imali svog izaslanika Hrvata bi u Sarajevskoj županiji trebalo biti 29.223, a svega ih je 13. 607.

Sve kada bi se korigirao HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona i definiralo da se iz Sarajevske županije bira jedan Hrvat u Dom naroda, to bi bilo protivno presudi Ustavnog suda BiH, jer ne bi bilo uvaženo načelo potpune ili srazmjerne predstavljenosti konstitutivnih naroda, a uz to taj bi Hrvat, zbog malobrojnosti hrvatskog biračkog tijela bio izabran glasovima Bošnjaka, što je, opet u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH.

Ne treba zaboraviti da je Ustavni sud ustvrdio kako Dom naroda nije Dom županija, te, prema tome nije nužno da se iz svake županije biraju izaslanici za Dom naroda. Što više, upravo takvu odredbu Ustavni sud BiH je proglasio neustavnom i diskriminirajućom jer je omogućavala da jedan narod drugom bira predstavnike.

A to je ono što Bakir Izetbegović i drugi bošnjački lideri, protivno presudi Ustavnog suda BiH, žele i zadržati, pod krinkom tobožnje zabrinutosti za sarajevske Hrvate./HMS/