HDZ-ov ministar formirao 60 povjerenstava i radnih tijela s više od 1200 članova, isplaćeno im je 2,5 milijuna KM

Šesnaest ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine potrošilo je 12,8 milijuna KM kako bi platilo članove povjerenstava i radnih tijela od 2016. do 2022. godine. Novac je dobilo 2.026 osoba. Njihove zarade kretale su se od nekoliko stotina do više od sto tisuća maraka, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

Povjerenstva je osnivala Federalna vlada i ministri kako bi se završili razni poslovi, od najma fotokopirnih aparata, popisa autoguma, donošenja propisa do polaganja stručnih ispita. Članovi su uglavnom bili zaposlenici ministarstava. Radili su i tijekom radnog vremena, ali su bili posebno plaćeni za ovaj posao. Neki su bili u više povjerenstva nego što je dozvoljeno.

Najviše novca potrošili su Ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo pravde, čak 9,5 milijuna maraka, tri puta više od preostalih ministarstava zajedno. Pojedinci su mjesečno u povjerenstvima zarađivali više nego radnik s prosječnom plaćom u Federaciji Bosne i Hercegovine za cijelu godinu.

Među članovima komisija našao se i Mato Jozić, bivši ministar pravde. Imenovao je sebe u deset povjerenstava i radnih tijela i za to naplatio skoro 29 tisuća maraka.

”Da ministar radi u nekoj stručnom povjerenstvu? To meni nije normalno”, kaže nekadašnji ministar prostornog uređenja FBiH Josip Martić.

Svestrani ministar Jozić

Mato Jozić, pravnik iz Orašja s članskom iskaznicom Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH), postao je federalni ministar pravde u ožujku 2015. nakon niza godina na funkcijama u općini i Posavskoj županiji.

On je za šest godina formirao više od 60 povjerenstava i radnih tijela s više od 1.200 članova: uposlenika ministarstva i vanjskih stručnjaka. Njima je isplaćeno 2,5 milijuna KM iz proračuna i od uplata kandidata za polaganje stručnih ispita.

Dio od skoro 29 tisuća maraka pripao je ministru Joziću koji je sebe imenovao u deset povjerenstava.

Jozić je najviše novca, skoro 15 tisuća maraka, dobio za angažman u Povjerenstvu za polaganje stručnog ispita. Za rad u Povjerenstvu za izbor stalnih sudskih tumača dobio je skoro 7.400 KM, dok je u Povjerenstvu za polaganje pravosudnog ispita za dvije sjednice dobio 524 KM.

Ostala povjerenstva su uglavnom bila zadužena za aktivnosti koje, prema Zakonu o organizaciji organa uprave FBiH, trebaju biti redovan posao Ministarstva – izrada zakonskih i podzakonskih propisa.

Ministar imenuje povjerenstva, odlučuje o pravilima i naknadama. Iz Vlade FBiH novinarima nisu odgovorili je li zakonito da ministar sam sebe imenuje u povjerenstva.

Jozićev savjetnik Ivan Ćosić, koji je dobio više od 22 tisuća maraka za angažman u istom razdoblju, tvrdi da ne postoji zakonska prepreka da ministar bude u povjerenstvu. Ipak, navodi da je Jozić u većini povjerenstava bio samo formalno i da nije sudjelovao u njihovom radu. Međutim, naknade su mu isplaćene.

Za povjerenstva u koje je sebe imenovao Jozić se pozivao na Zakon o organizaciji organa uprave FBiH, koji, prema mišljenju revizora, ne može biti osnovu za formiranje povjerenstava.

Prema podacima većine federalnih ministarstava koja su odgovorila na zahtjeve CIN-a Jozić je jedini ministar koji je sebe imenovao u povjerenstva. Njegove kolege smatraju ovakav potez besmislenim i nekorektnim.

”Ministar ne ulazi u ta radna tijela, to su radna tijela sačinjena od državnih službenika. Ja nisam državni službenik i ja sam neko u čije ime rade radna tijela kao pripremu za donošenje eventualnih odluka”, kaže bivši federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić, dok iz Ministarstva prostornog uređenja kažu da ministar može biti isključivo član pojedinih radnih tijela u koje ga imenuje Vlada Federacije BiH.

Iako se Zakon o sukobu interesa u FBiH ne primjenjuje jer povjerenstvo koje bi radilo na utvrđivanju nikada nije imenovano, odvjetnik Nedžad Beća, koji se uz ostalo bavi i upravnim pravom, smatra da je Jozić bio u sukobu interesa.

“On bi trebao rukovoditi i organizirati da službenici iz Ministarstva izvrše sve te radne zadatke, a ne da sebe imenuje u svako povjerenstvo i da on izvršava zadatke te povjerenstva, a onda iz toga, naravno, slijedi korist”.

Mato Jozić nije želio odgovoriti na pitanja novinara: ”Nemam želje ni volje bilo kome išta pričati i objašnjavati”.

Dodatna zarada za zaposlenike

O sastavu većine povjerenstava odlučuju ministri, dok neke formiraju Federalna vlada ili Agencija za državnu službu FBiH. Članovi komisija dobivaju naknadu, koja zavisi od propisa po kojem se isplaćuju: najniže iznose 200 KM mjesečno, pod uvjetom da je održana barem jedna sjednica nakon radnog vremena.

Naknade su najviše u povjerenstvima plaćenim prema posebnim propisima koje donose ministri. Članovi su najčešće vanjski suradnici koje ministarstva smatraju stručnjacima za određenu oblast. Plaćaju ih kandidati ili pravne osobe, u ovisnosti od zadanog posla.

Najviše novca za povjerenstva trošili su Ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo pravde, između 200 i 700 tisuća maraka godišnje.

Ministarstvo prostornog uređenja za sedam godina je potrošilo 3,7 milijuna KM.

Revizori ističu da su mnoga povjerenstva formirana da bi obavljala redovne poslove Ministarstva, kao što su javne nabavke, godišnji popis, interne kontrole, izrada i provođenje plana integriteta, odabir korisnika transfera i drugi. Međutim, iz Ministarstva kažu da to nije točno i da je riječ o posebnim poslovima.

Ured za reviziju je utvrdio da je značajan broj zaposlenika bio u više radnih tijela nego što je dozvoljeno, a nije mogao potvrditi da su se zadaci svih komisija obavljali poslije radnog vremena.

Bivši ministar Josip Martić je u studenom 2022. godine donio Odluku kojom se ograničava angažman državnih službenika i namještenika u najviše dva radna tijela istovremeno, osim u izuzetnim slučajevima, ali tada ne ostvaruju naknadu za svoj rad.

No, iz Ministarstva su rekli da je to teško postići jer “zbog specifičnosti posla” godišnje moraju formirati više od 60 povjerenstava, a imaju malo stručnjaka na raspolaganju.

Zahvaljujući tome, bivši tajnik Ministarstva prostornog uređenja Josip Nikolić naplatio je 144.924 KM za angažman u 17 povjerenstava tijekom sedam godina. On nije odgovorio na pozive novinara.

Ipak, najviše novca potrošeno je na stručne odbore i povjerenstva u kojima su angažirani vanjski suradnici. Tako je sudski vještak građevinske struke Dario Đonlić zaradio 162.100 KM, a stručnjak iz elektrotehnike, inženjer Davorin Murgić skoro 138 tisuća KM.

U povjerenstva Ministarstva zdravstva su uglavnom imenovani rukovoditelji – tajnik, savjetnici i pomoćnici ministra te šefovi odsjeka – nekima su godišnje naknade dosezale iznos veći od 20.000 KM. Ministarstvo je godišnje trošilo i više od 766.000 KM za povjerenstva.

Za nepune tri godine najviše novca su dobile uposlenice Adisa Mehić 44.000 KM, Sanja Čustović 37.130 KM i Vesna Alagić 36.480 KM. One su bile u 127 povjerenstava. Alagić je u mirovini, a Mehić i Čustović nisu željele razgovarati o ovoj temi.

Tajnica Ministarstva zdravstva Snježana Bodnaruk kazala je, prilikom javnih saslušanja u Parlamentu FBiH, da ovo ministarstvo ima manjak zaposlenih i da se stručnjaci slabo prijavljuju na natječaje zbog malih plaća.

Revizori su tražili da Ministarstvo ograniči broj povjerenstava u kojima mogu sudjelovati zaposlenici i da regulira visinu naknada za rad povjerenstva u cilju racionalnijeg trošenja javnog novca, no to se nije dogodilo.

U Ministarstvu pravde pojedini uposlenici su bili u više povjerenstava, umjesto u dva koliko je dozvoljeno. Tadašnji uposlenik Sanin Pačariz godišnje je bio član i do 10 povjerenstava. Za šest godina je zaradio skoro 97 tisuća maraka.

Bivši savjetnik ministra pravde Ivan Ćosić kaže za CIN da uposlenici godišnje mogu biti u više od dva povjerenstva, pod uvjetom da se aktivnosti ne preklapaju. On tvrdi da je Pačariz stizao uraditi sve poslovne obaveze zato što je bio u povjerenstvima za polaganje ispita koja su najčešće radila vikendom. No, prema podacima Ministarstva Pačariz je bio samo u jednom takvom povjerenstvu – Povjerenstvu za utvrđivanje liste vještaka – gdje je zaradio 70.233 KM. Pačariz nije htio govoriti za CIN.

Puno dodatnih obaveza imala je i federalna inspektorica za izvršenje kaznenih sankcija Mersiha Udovčić koja je bila i u devet povjerenstva godišnje. Zaradila je 45.988 KM. Ona nije odgovorila na pozive novinara. I Ministarstvo pravde je odbilo govoriti o ovoj temi, pravdajući se velikim opsegom posla.

Iz Ministarstva kulture i sporta, koje je na povjerenstva potrošilo 132 tisuće KM, kažu da zaposlenici izbjegavaju članstvo u povjerenstvima zbog opsega posla i nedovoljnih naknada. Prihvatljive su im, kažu, povjerenstva koja formira Vlada FBiH jer dobivaju naknadu bez obzira što rade na sastancima:

“Prvi sastanak formiranje, drugi sastanak upoznavanje, treći sastanak usvajanje zapisnika s drugog sastanka gdje smo se upoznali… I mi smo svaki put morali po 200 KM isplatiti”, kazao je savjetnik bivše ministrice Goran Lulić.