Analitičari: Jedan političar na mostarskoj trilaterali djelovao kao uljez

... Srbije Aleksandrom Vučićem postalo je još jasnije kako bošnjačka politika pokušava svim silama zadržati „status quo" u BiH te tako onemogućava razvoj dobrosusjedskih odnosa u regiji, ali i onemogućiti bilo kakav razvoj države, piše Dnevnik.ba.

U Mostaru su se u utorak susreli državni vrhovi Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske na trilateralnom sastanku, nakon kojega su poslane poruke o europskoj budućnost regije te potrebi rješavanja otvorenih međudržavnih pitanja, poput graničnih sporova.

Ipak, dok su Vučić, Grabar-Kitarović, Ivanić i Čović govorili o rješavanju problema, bošnjački član bh. Predsjedništva Bakir Izetbegović govorio o tomu kako neke probleme neće biti moguće rješavati (granica sa Srbijom) a o nekima (Izborni zakon BiH) nije htio ni da se razgovara.

„Pitanje izmjena Izbornoga zakona je unutrašnje pitanje BiH", insistirao je Izetbegović, koji je tako pokušao spriječiti da se na trilaterali uopće razgovara o toj temi. Bezuspješno, međutim.

I Grabar-Kitarović i Vučić su prepoznali važnost reformiranja Izbornoga zakona BiH, na način da se osigura legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda, za stabilnost Bosne i Hercegovine. Čovićev stav je dobro poznat od ranije, te on smatra kako je provedba presuda Ustavnoga suda koje opterećuju Izborni zakon od ključne važnosti za budućnost BiH. Zanimljivu je, pak, opservaciju dao i Ivanić kazavši kako će se do promjena Izbornoga zakona doći puno teže nego što se očekuje.

Pronađite uljeza

Zoran Krešić, novinar bh. izdanja Večernjeg lista za Dnevnik.ba je izjavio kako je Izetbegović nakon sastanka zapravo davao alibije zašto ovo ili ono neće biti urađeno.

„Najprije, odlična je vijest da su ti ljudi zajedno sjedili. Svi prepoznaju iste probleme i većini su zajednički nazivnik europske integracije i europske vrijednosti. Osobno mi je na ovome sastanku jedan političar djelovao kao stranac, ili bolje rečeno uljez. Dok su svi govorili o tome da treba rješavati probleme, pokazivali dobru volju za iskorake, pomalo pogubljeni Bakir Izetbegović je na sva pitanja imao alibi odgovore zašto se stvari ne mogu rješavati. Ili da se mogu rješavati ako se s tim složi jedna od tri strane u BiH", rekao je Krešić.

Najeklatantniji je primjer, veli, Izborni zakon. Dok Grabar Kitarović, Vučić, Čović i Ivanić pozivaju na poštivanje jednakopravnosti i daytonski okvir, Izetbegović odbija bilo kakav razgovor.

„Nakon toga su njegovi medijski plaćenici navalili tvrditi kako je najvažnije da nije bilo uplitanja Zagreba i Beograda. A istodobno ti isti pozivaju međunarodnu zajednicu da intervenira. Pomalo čudno", ocjenjuje Krešić.

Dodao je kako je trokut Hrvatska-Srbija-BiH presudan je za mir na Balkanu.

„Trenutačno najveća zapreka za otvaranje nove stranice i okretanje budućnosti predstavlja političko Sarajevo koje i dalje svoju poziciju gradi na poziciji hegemona teško zlorabeći ‘ulogu žrtve'. Sve dok ne prestanu pokušaji da se s BiH vlada kao dioničkim društvom u kojemu jedna strana ima 50 plus jednu dionicu te konačno krene proces deviktimizacije, BiH će biti najveći problem regije", smatra Krešić.

Dayton je prekršen

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić za Dnevnik.ba je rekao kako smatra da je najvažnija poruka trilaterale da je afirmiran jedini format koji može dovesti do stabilizacije odnosa na jugoistoku Europe.

„Posebice do stabilizacije Bosne i Hercegovine može dovesti format trilaterale Hrvatska-Srbija-BiH, uzimajući u obzir da su to tri države potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma. To je jako važna činjenica, bez obzira što su se lideri Srbije i Hrvatske susprezali da govore o najvažnijem pitanju za BiH a to je Izborni zakon i legitimitet političkog predstavljanja konstitutivnih naroda", rekao je Ljubić te dodao kako Hrvatska i Srbija nemaju razloga za susprezanjem, naprotiv.

„Ukoliko je Daytonski sporazum prekršen, a jest, i izmjene Izbornoga zakona bi bar dijelom trebale vratiti stanje u BiH na izvorne daytonske principe, onda naravno u tom smislu i Srbija i Hrvatska su obvezne djelovati u suradnji s legitimnim političkim predstavnicima u BiH i međunarodnim institucijama. Hrvatska predsjednica je to na principijelan način i istaknula kad je govorila o legitimitetu političkog predstavljanja konstitutivnih naroda", rekao je Ljubić.

Razotkriveni kočničari

Politički analitičar Vuk Bačanović za Dnevnik.ba je izjavio kako smo nakon silnih huškanja i prijetnji u medijima o tobožnjim ratovima i sukobima konačno dobili jasnu sliku o tomu što se događa u regiji.

„Izvjesno je da se, unatoč svim mogućim preprekama, ide ka integraciji kompletne regije u EU. Jasno je da nam sljeduju godine žučnih političkih borbi, ali je vrijeme koje nam predstoji vrijeme mira. I s takvom sviješću konačno trebamo sazrijeti kao društvo", rekao je Bačanović.

Predsjednik HRS-a i član Predsjedništva HNS-a BiH Slaven Raguž ima drugačije mišljenje. Poruke sa trilateralnog sastanka, kazao je za Dnevnik.ba, bile su onakve kakve se moglo i očekivati: protokolarne, sterilne, lišene bilo kakvog konkretnog sadržaja. Poruke radi samih poruka.

„Zadnji dani predsjedavanja Predsjedništvom vješto se koriste promotivno u predizborne svrhe. Jedina pozitivna stvar je bilo ono ‘porječkavanje' Izetbegovića i Vučića, jer je cjelokupnoj javnosti, ne samo u BiH, nego i šire, još jednom praktično pokazano kako je bošnjačka politička elita sa svojim nadmenim umjetno superiornim stavom u biti kočničar svih pozitivnih procesa", rekao je Raguž.

Oni sebe, dodao je, smatraju isključivim vlasnicima BiH i svih okolnosti u njoj, tako da se bilo kakvo stavljanje znaka upitnika na to njihovo vlasništvo smatra zločinom.

„Što se tiče stabilizacije odnosa u BiH od strane Srbije i Hrvatske, te dvije države ne mogu bilo kakvim pristupom doprinijeti ničemu. Stabilizacija odnosa u BiH ovisi isključivo od nas u BiH. Kada mi sebe budemo naučili poštovati i prihvaćati, odnosi će se stabilizirati", istaknuo je Raguž.

EU nije interes Bošnjaka

Do sada se oko rješavanja problema u Bosni i Hercegovini uvijek tražio neki posrednik. Sada pak vidimo da je tim posrednicima izgleda puna kapa balkanskog kokošarenja i izvrdavanja problema, pa su rekli: riješite te probleme sami, inače nema ništa od članstva u Europskoj uniji, smatra kolumnist zagrebačkog Večernjeg lista Borislav Ristić.

„Hrvati i Srbi žele u Uniju, ali je pitanje koliko je to u interesu Bošnjaka, jer se ulaskom u europske integracije dio suvereniteta prenosi na Uniju, a to je u sukobu s politikom koja sebe prikazuje kao zastupnika većinskog naroda u BiH i gaji ambiciju ostvariti što veću dominaciju unutar BiH", istaknuo je Ristić.

Stoga, prije svega, dodao je, treba reći da sama okolnost da je tzv. Međunarodna zajednica prepustila rješavanje ovog pitanja nacionalnim liderima u BiH u asistenciju Hrvatske i Srbije ukazuje da je EU postala svjesna da im se multikulturna utopija o građanskoj Bosni raspada, pa je ovo neki vid iskupljenja međunarodnih aktera za greške koje su svojim pristupom napravili u prošlosti. Tako se međunarodna zajenica našla u klopci vlastitih oprečnosti, što se jasno može iščitati iz ovoga sastanka.

„Dakle, trilateralni sastanak u Mostaru je dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu, tako da je samo njegovo održavanje uspjeh i prva važna poruka. U odnosu na to možemo procijeniti i poruke koje su dali pojedini nacionalni lideri. Najuočljivije je bilo da ovakav razvoj ne odgovara lideru Bošnjaka, Bakiru Izetbegoviću, koji je dugo politički vegetirao i izvlačio korist od pokušaja međunarodne zajednice da u Bosni izgradi građansku utopiju, kao neku vrst zamjene za propalu Jugoslaviju", pojasnio je.

Izetbegovićev „ćorak"

Izetbegović je stoga zauzeo stav žrtve, nastavlja Ristić, i pokušao nametnuti kao "urgentna pitanja" temu Pelješkog mosta (prema Hrvatskoj) i pitanja granice (prema Srbiji), kako bi postavio privid svog proaktivnog stava i želje za rješavanjem problema.

„Radi se, naravno, o zamjeni teza i pokušaju subverzije rješavanja stvarnih problema u BiH njihovim proširivanjem na odnose s Hrvatskom i Srbijom. Poruka je, dakle, ako vi napravite ustupak oko tih tema, ja ću napraviti ustupak oko ovoga što se traži od mene. Radi se, ipak, o takozvanom ‘ćorku', čije bi ispaljivanje trebalo zaplašiti ostale sudionike konferencije", ističe Ristić.

Stoga je dobro da je tu provokaciju, nastavlja, prozrela predsjednica Grabar-Kitarović, jasno stavljajući do znanja da Hrvatska ne osporava nikakva prava Bosni i Hercegovini oko pristupa otvorenom moru.

„Pojačavanju tog dojma o Izetbegovićevom ispaljivanju ćorka pridonio je i predsjednik Srbije Vučić, koji je odgovorio da se teme koje spominje bošnjački lider uopće ne nalaze u dokumentima koji su predstavljeni, te da to uopće nije bilo u fokusu ovih razgovora. Čak je Vučić u svom bleferskom stilu ponudio Izetbegoviću i ‘plodniju zemlju', kako bi ispalo da on nešto nudi, a Izetbegović ga odbija", kazao je.

Dakle, druga poruka, prema Ristićevu mišljenju, bi bila ta da je odmah na početku propao pokušaj tipičnog balkanskog kokošarenja i izvrdavanja rješenja problema njihovim prenošenjem na teren međudržavnih sporova.

„Treba reći da je dobro ispalo što smo među grlate balkanske kavgadžije poslali dvije dame, pa su se oni morali dodatno upristojiti i maskirati u prave šarmere kako ne bi poslali lošu sliku o sebi, pa je to u velikoj mjeri utjecalo na pristojan ton i smjer ovoga sastanka", izjavio je.

Ključ rješenja u Izbornom zakonu

I Ristić je mišljenja kako je ključni problem koji u BiH treba riješiti hitno donošenje novog Izbornog zakona u skladu s odlukama Ustavnoga suda BiH, kako ne bi došlo do ozbiljne ustavne krize u BiH.

„To je i uvjet međunarodne zajednice, pa je sada pritisak na bošnjačkim liderima, jer u ovom svjetlu oni ispadaju glavni problem, kao oni koji ne poštuju ustav vlastite zemlje, čijim su se privilegiranim čuvarima dosad prikazivali. Sada se jasno vidi i da svojim pristupom Bošnjaci ispadaju oni koji opstruiraju ne samo prava Hrvata u BiH, već i samu Europsku uniju i europski put Bosne i Hercegovine. Postaje očito da su oni strana kojima EU nije interes, već im je interes samo veća kontrola nad Bosnom i Hercegovinom", istaknuo je te dodao kako je to je ta slika koja nam je jučer poslana iz Mostara, i to je slika koja obećava da će se konačno otvoriti europski put za BiH, jer su odmah na početku, čim je maknuta zavjesa pokroviteljstva EU i njihovih rješenja, pale providne maske prenemaganja i opstrukcije.