LIVANJSKI VJETROPARK Otac Mate Rimca tvrdi da je oštećen za milijune maraka

Ivan Rimac, otac Mate Rimca tvrdi da je oštećen za 75 posto vlasničke strukture u tvrtki IVOVIK d. o. o. preko koje je ulagalo u vjetroelektranu Ivovik na području Livna. Više milijuna je uloženo u studiju projekta TERA (energija, poljoprivreda i turizam) u razdoblju 2005. - 2011., a od toga je oko milijun maraka išlo na istraživanje vjetra i sunca što je polučilo odlične rezultate za buduće vjetroelektrane na području Livna. No, prema Rimčevim navodima onda je sve krenulo nizbrdo za njega.

"S pokojnim gospodinom Stipom Matkovićem sam 2007. godine osnovao tvrtku IVOVIK d.o.o. Livno. Ugovor o udjelima sklopljen je u Posušje godinu kasnije kod notarke Anđe Šušnjar", navodi Rimac na početku svoje priče i tvrdi da je on bio suvlasnik 75 posto djela tvrtke, Josip Burač 12,5 posto te Mladen Matković 12,5 posto.

Mladen Matković je sin osnivača i suvlasnika Mladena koji je kao direktor preuzeo upravljanje tvrtkom, a problemi za Rimca su, kako on tvrdi, počeli kad je nakon uloženih cca. milijun maraka prestao dobivati konkretne odgovore o projektnim fazama i tijeku radova.

"Kako godinama nisam dobio odgovore na moje upite od Stipe Markovića i njegova sina Mladena u kojoj je fazi projekt IVOVIK, tj. kad će biti gotova građevinska dozvola, postao sam sve sumnjičaviji kako se troši moj novac. Tad sam počeo vršiti pritisak na gospodu Matković i rekao da ako ne mogu završiti projekt neka mi vrate moj novac. Oni su tvrdili da je sve u redu, ali da ide sporo zbog politike. 2015. godine sam dobio informaciju da je sjedište tvrtke IVOVIK d. o. o. prebačeno u Sarajevo i da je na moje mjesto, nekim čudom, ušao Mladen Matković tj. on sada ima 75 posto udjela u tvrtki, a gospodin Ekrem Nanić 25 posto te da mene i Josipa Barača više nema. Nakon toga sam angažirao odvjetnika Slavena Jukića da provjeri o čemu se točno radi. Kako od njega dugo vremena nisam dobivao odgovore, otkazao sam mu suradnju i osobno sam se našao s gospodom Matkovićem i Nanićem. Mladen Matković je tvrdio da nije istina, a Ekrem Nanić da ne zna ništa o tome", nastavlja.

Cijeli slučaj je završio na sudu.

"Tada sam ja rekao da ću sve predati sudu, našto su oba gospodina odgovorili da na to imam pravo i da tražim svoju pravdu na sudu. To sam i učinio. Angažirao sam odvjetnicu iz Tuzle gospođu Amilu Kunosić, koja je 2015. godine podnijela optužni prijedlog prema gospodinu Matkoviću i Naniću. Kad su vidjeli da je sud ipak meni dao za pravo, tražili su da napravim nagodbu. Na moje pitanje što predlažu, rekli su da ako je neka razumna cifra da su oni spremni to platiti jer je projekt gotov, da imaju kupca za to i da bi bilo sad nezgodno da zbog moje tužbe cijeli projekt padne u vodu tj. propadne. Složili smo se da mi isplate 300.000 eura odmah i da ću ja obustaviti svoju tužbu (sve se to događa 2015. godine). Poslije te nagodbe ja sam tražio isplatu novca po sudskoj nagodbi, ali svaki put sam dobio isti odgovor da investitor nije uplatio dogovoreni iznos i da oni nisu u stanju isplatiti niti meni sporazumni iznos. 2020. godine sam se obratio i premijeru HBŽ-a gospodinu Ivanu Vukadinu kao i notarki iz Posušja gospođi Anđi Šušnjar o tim svim kriminalnim radnjama, ali nigdje nisam naišao na razumijevanje. Onda sam 2021. u kolovozu saznao da su od kineskog investitora naplatili cca. 8 milijuna ura i da novac stoji na notarskom računu u Tomislavgradu kod gospodina Predraga Kelave. Nazvao sam gospodina Kelavu i upozorio ga da novac ne prebacuje na gospodina Matkovića i Nanića dok ja ne riješim svoja potraživanja. Na što je gospodin Kelava rekao da on što se mene osobno tiče nije dužan slušati što ja govorim, mada je 2015. i on osobno u Sarajevu kao odvjetnik zastupao gospodina Barača. Onda sam ponovno zamolio gospođu odvjetnicu Amilu Kunosić da županijskom sudu Livno uputi prijedlog za izvršenje sudske nagodbe iz 2015. godine prema odluci suda u Sarajevu (prijedlog upućen 25. 10. 2021. godine). U tom vremenu razgovaram s gospodinom Mladenom Matkovićem i gospodinom Ekremom Nanićem, a oni me uvjeravaju da ću biti isplaćen po nagodbi i da tu nema nikakve dvojbe", priča Rimac.

Svi kontakti, i osobni i poslovni, su prekinuti.

"Nakon što je gospodin notar Kelava isplatio novac sa svog notarskog računa prema gospodinu Matkoviću i Naniću, prekida se bilo kakav daljnji kontakt sa mnom i upućuje me se na njihove odvjetnike gospodina Jukića iz Livna i gospodina Ćurta iz Sarajeva da se njima obratim za svoja prava. U to vrijeme županijski sud Livno po sutkinji Valentini Brnić donosi rješenje o blokadi računa gospodina Mladena Matkovića (08. 11. 2021. godine). Da bi navodno, što znam iz livanjskih kuloara, 09. 12. 2021. povukla svoje prvo rješenje i donijela drugo kojim se deblokira račun gospodina Mladena Matkovića i poništava prvo rješenje od 08. 11. 2021., navodno je za to uzela pozamašnu sumu novaca", završava svoju priču Ivan Rimac.

Ekrem Nanić, suvlasnik navedene tvrtke Ivovik d. o. o. tvrdi da nema ništa s malverzacijama zbog kojih je predmet na sudu.

"Taj predmet je riješen na sudu. Imao sam sastanak i s vladom Hercegbosanske županije, to nema nikakve veze sa mnom kao čovjekom i Ivovikom. Nagodba je bila da će Mladen Matković isplatiti Ivana Rimca. Preko njegove odvjetnice pokušavam na najbrži način riješiti taj dio. Osobno, a i tvrtka Ivovik s tim nema veze. Vrlo je jednostavno, Amila Kunosić kao odvjetnica gospodina Rimca stupi kontakt s tim ljudima i da se sve riješi, time bi bio zaključen slučaj. Ivan Rimac je oštećena strana, ali od strane Mladena Matkovića i vjerujem da će se to brzo riješiti", kazao je za hercegovina.info Ekrem Nanić.

Mladen Matković do trenutka objavljivanja teksta nije odgovorio na naše upite vezane za cijeli slučaju.

Zbog sumnje za koruptivne radnje, zloupotrebe ovlasti i utjecaja položaja u prikrivanju višemilijunskih iznosa (cca 8 milijuna eura) ostvarenih koruptivnim radnjama i prevarom, Ivan Rimac tužio je Ivicu i Mladena Matkovića, odvjetnika Slavena Jukića, notarku Anđu Šušnjar, notara Predraga Kelavu, Josipa Barača, Valentinu Brnić, ali i Ivana Vukadina, premijera Hercegobsanske županije.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.