NAJVEĆA ŽITNICA U BIH Deset tisuća proizvođača hrane odustalo od poljoprivrede

U Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, poljoprivrednici se užurbano pripremaju za proljetnu sjetvu. Međutim, svaka nova sezona donosi iste probleme.

Sjetva je sve skuplja, a poljoprivrednika sve manje. Prema podacima pojedinih udruga, u Semberiji je tijekom osam godina od poljoprivrede odustalo 10 tisuća poljoprivrednika. Mnogi se pitaju – Tko će proizvoditi hranu?

U Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, ove godine planirana je sjetva na oko 32.000 hektara, javlja BHRT.

Mladi masovno odlaze

''Najdominantnija kultura je kukuruz, zatim povrće, soja. Imamo u odnosu na prošlu godinu kada je u pitanju kukuruz nešto manje površine'', kaže Sreten Vučković iz Odjela za poljoprivredu Bijeljine.

Pored visoke cijene koja iz godine u godinu tjera ljude od njiva, sela su suočena s masovnim odlaskom stanovništva, posebno mladih.

''Neće imati tko raditi ovaj posao. Ovo su ostale srednje generacije ljudi, starijih što ima da pripomogne, ali mlađe generacije nema'', kaže poljoprivrednik Milenko Nikolić.

''Mi ako ne posijemo, nećemo imati što požnjeti, to znači udar i na proračun i sve ostalo. Vidite da cijene divljaju, zašto zato što je u Semberiji 10.000 proizvođača ugašeno'', poručuje Savo Bakajlić iz Udruge poljoprivrednika Semberije i Majevice.

Neophodna podrška 

Mladima na selu je neophodna podrška i veće prepoznavanje od strane nadležnih, smatra 24- godišnji Miodrag Lazić, koji je nakon završetka poljoprivrednog fakulteta, nastavio posao na obiteljskom gazdinstvu.

''U mom selu imaju još samo dva momka koji se bave poljoprivredom, mada i oni razmišljaju što da rade, država pomaže, ali mogli bi izdvojiti nas ispod 30 godina, ja imam i sina i njega ću savjetovati da ostane na selu, ali moram mu osigurati neku priču'', kaže Lazić.

Izazova za mlade na selu je puno, ali perspektive itekako ima, kaže Miodrag.

''Najljepše je to što si slobodan, što možeš sam organizirati svoje vrijeme, nitko te ne uvjetuje osim prirode'', dodaje.

S oko 60 posto stanovništva koje živi i radi na selu, Bosna i Hercegovina, uz Finsku i Irsku, spada u jednu od najruralnijih zemalja u Europi. Ako je suditi po statistici odlaska stanovništva, ta titula nam polako izmiče i mijenja se titulom zemlje staraca.