Vratili na staro: Svim majkama po 400 jednokratno, o dodatku nitko ništa

porodilje

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji majke su oduvijek najobespravljenija kategorija, i sve do 2017. nisu imale nikakva redovita, makar i tromjesečna ili polugodišnja primanja. Pomaka je zadnje dvije godine bilo za socijalno ugrožene obitelji, koje su dobile pravo na dječji dodatak u iznosu od 25 km po djetetu, te naknadu za nezaposlene rodilje u trajanju od pola godine, jer je prije dvije godine ipak donesen Zakon o zaštiti obitelji s djecom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Obične obitelji, one u kojima je barem jedan roditelj zaposlen tim zakonom nisu dobile ništa, a mizerni dječji dodatak i jednokratnu pomoć dobili su, sudeći po postavljenim kriterijima, socijalno ugroženi.

 

Naime, Zakonom je dokinuto pravo na jednokratnu pomoć svim majkama, a omogućeno samo onima koje imaju pravo na dječji dodatak koji se teško ostvaruje. Na današnjoj sjednici Skupštine HNŽ-a to je vraćeno kako je i bilo.

 

Županijska vlast, kako je i najavila Vlada HNŽ-a, a danas usvojila Skupština sada je 'odvezala' jednokratnu pomoć od dječjeg dodatka, što bi bio samo povratak na ono što je bilo prije 2017., pa će dodatak imati svi, a ne samo socijalni slučajevi.

 

Otklonjena je i nepravda prema nezaposlenim rodiljama, kojima su se računala primanja u prethodnom razdoblju, te nisu mogle dobiti polugodišnju podršku, što od danas više nije slučaj.

 

Dječji dodatak ni na Vladi ni na Skupštini nije spominjan, a malo ga tko zapravo može dobiti.

 

Evo koju dokumentaciju morate donijeti da biste u HNŽ-u ostvarili dječiji dodatak u iznosu od 25 km po djetetu:

 

  1. a) Potvrdu o prijavi prebivališta za roditelje djeteta, odnosno skrbnika ili usvojitelja i djeteta,
  2. b) Kućnu listu ovjerena od nadležnog tijela,
  3. c) Presliku osobnih iskaznica za punoljetne članove kućanstva,
  4. d) Izvod iz matične knjige rođenih za dijete,
  5. e) Potvrdu o redovitom školovanju za djecu stariju od 15 godina,
  6. f) Dokaz o prihodima kućanstva i to:

-  potvrda o iznosu primanja iz radnog odnosa,

- uvjerenje o primanjima po osnovu starosne, invalidske i obiteljske mirovine ili ček o zadnjoj mirovini,

- uvjerenje o (ne)ostvarivanju prava i visini primanja  po propisima o braniteljsko-invalidskoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti osoba s invaliditetom,

- uvjerenje porezne uprave o ostvarivanju prihoda po osnovu (su)vlasništva poduzeća ili samostalne radnje (trgovačka, ugostiteljska, obrtnička i dr.), prihoda od dopunske djelatnosti, prihoda od imovinskih prava i prihoda po osnovu autorskih prava,

  1. g) Uvjerenje službe za zapošljavanje o nezaposlenosti i iznosu naknade za nezaposlenost,
  2. h) Rješenje nadležnog Općinskog suda o upisu poduzeća u registar i svih izmjena upisa,
  3. i) Uvjerenje nadležne općinske službe o (su)vlasništvu samostalne radnje (trgovačka, ugostiteljska, obrtnička i dr.), odnosno o obavljanju dopunske djelatnosti,
  4. j) Potvrdu nadležne policijske uprave o (ne)posjedovanju motornog vozila za sve članove kućanstva,

- U slučaju kada postoji dokaz iz nadležne policijske uprave da nitko od članova kućanstva nije vlasnik motornog vozila, podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti ovjerenu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da ni on, niti njegovi članovi kućanstva nisu posjednici motornog vozila,

- Dokaz da je ostvareno pravo na uvoz ili kupovinu motornog vozila na domaćem tržištu kao ortopedsko pomagalo sukladno propisima iz oblasti carinske politike,

  1. k) Potvrdu o procjeni vrijednosti motornog vozila od ovlaštenog sudskog vještaka,
  2. l) Dokaz da ne ostvaruje dodatak na dijete u drugoj državi, a za koje traži priznavanje prava (potvrda od nadležne institucije druge države za roditelje koji rade u inozemstvu, a za ostale podnositelje zahtjeva izjava ovjerena od nadležnog tijela),
  3. m) Rješenje Centra o utvrđivanju oštećenja organizma, odnosno o sposobnosti i razvrstavanju djece i nalaz i mišljenje nadležne institucije/povjerenstva za dijete s invaliditetom,
  4. n) Odluka nadležnog suda o određivanju visine naknade za uzdržavanje (alimentacija) i o povjeri djeteta kod razvoda braka,
  5. o) Rješenje o skrbništvu,
  6. p) Ovjerena kopija bankovnog računa podnositelja zahtjeva.

 

Kad ste sve ovo izvadili, ako ste nezaposleni, a suprug vam radi, vi nemate pravo na dodatak, a do jučer ni na jednokratnu pomoć. Naime, nemate pravo na dodatak na djecu ukoliko ukupni mjesečni prihod po članu kućanstva prelazi 15 posto prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u Federaciji BiH. 15 posto od prosječne plaće je oko 130 km, pa ako vam suprug ima 400 km preko računa, a čekate prvo dijete, premda ste nezaposleni, nećete ostvariti dječji dodatak.

 

Podsjetimo, Skupština HNŽ u ljeto 2017. donijela je Zakon o zaštiti s djecom. Tom prigodom ministar zdravstva u HNŽ-u dr. sc. Goran Opsenica, pošteno je priznao:

 

„Ova Županija propustila je brojne prigode biti prva na pozitivan način, no zato je iskoristila gotovo sve prigode biti jedina na negativan način. Zakon o zaštiti obitelji s djecom je pravi primjer za propuštene prigode i najbolji način za ispravljanje propusta. 'Zašto ga nemamo već 18 godina?' – pitanje je koji lebdi u zraku, a na koje ne možemo ponuditi racionalan odgovor", kazao je tada ministar.

 

Za pozdraviti je da je Zakon ipak donesen, pa evo danas i dorađen, no nadati se da će biti još preinaka u korist majki.

K.Perić

https://www.hercegovina.info/vijesti/zanimljivo/obitelj/majke-u-hercegovini-nemaju-ista-prava-jesu-li-djeca-vaznija-u-mostaru-ili-sirokom-168729#news_view