Trideset tisuća ljudi nema posla

Kao što se iz mjeseca u mjesec ponavlja, najveći dio te brojke, čak 14.864, odnosno 49,9 posto, se nalazi u Mostaru. Višak radne snage Neki će kao objašnjenje za tu činjenicu kazati kako najveći broj nezaposlenih u HNŽ-u dolazi iz Mostara, čisto zbog toga što je ovaj grad najmnogoljudniji u županiji.

Da je upravo to najveći razlog velikom broju nezaposlenih, kazala nam je i Anita Perić, koordinatorica za posredovanje u zapošljavanju Službe za zapošljavane HNŽ-a.

“Grad Mostar ima puno veću ponudu za posao u odnosu na druge općine. No, problem je u tome što Mostar ima, uvjetno rečeno, višak radne snage. Grane koje nude zapošljavanje su uglavnom svedene na nekakve uslužne djelatnosti, dok nedostaje proizvodnih djelatnosti koje bi mogle zaposliti veći broj radnika”, objasnila je Perić.

Što se tiče ostalih općina, na drugom mjestu po broju registriranih nezaposlenih osoba nalazi se Konjic s ukupno 3749 registriranih, slijede Čapljina, Stolac, Čitluk, Prozor-Rama, Jablanica, Neum, te Ravno. Zdravstvena zaštita Kada je u pitanju kvalifikacijska struktura nezaposlenih osoba, najveći broj čine kvalificirani radnici, njih čak 11.613.

Zatim slijedi srednja stručna sprema sa 7775 osoba, nekvalificiranih radnika je 4749, PK 3044, VSS 1570, VŠS 825, te na kraju VKV 186. U promatranom mjesecu su s evidencije zbog zaposlenja brisane 224 osobe, dok je 241 osoba izbrisana po raznim drugim osnovama, kao što su neredovito javljanje, preseljenje, smrt itd.

Kako nam je kazala Perić, postoji velika mogućnost da se u toj brojci nalazi i dosta ljudi koji su samostalno pronašli posao, te su se zbog toga prestali javljati. Zanimljiv je i podatak da je koncem kolovoza zdravstvenu zaštitu preko Službe za zapošljavanje koristilo 17939 nezaposlenih osoba ili 60,3 posto, što znači da na svakih pet evidentiranih osoba, tri su istodobno korisnici zdravstvene zaštite.