Imena pripadnika Armije BiH uhićenih zbog ratnih zločina u Potocima kraj Mostara

... postupajući po naredbi Tužiteljstva BiH, uhitili su pet bivših pripadnika Armije BiH, a Dnevni list neslužbeno doznajemo kako su uhićeni Enes Ćurić, Ibrahim Demirović, Samir Kreso, Habib Čopelj i osoba inicijala M.K. (u dokumentima dostupnim na web stranici www.slobodanpraljak.com u kontekstu logora u Potocima spominje ime Mehtet).

Kako je priopćeno iz SIPA-e i Tužiteljstva BiH, oni su uhićeni zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Potoka tijekom 1993. godine.

Sumnja se dovodi u vezu s člankom Kaznenog zakona "Individualna i zapovjedna odgovornost" kao i člankom "Suučesništvo". Osobe lišene slobode privedene su u službene prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu u Mostaru, gdje se nad njima vršila kriminalistička obrada, nakon čega će biti predane Tužiteljstvu BiH na daljnje postupanje.

Zlostavljanja i mučenja
Iz Tužiteljstva su pak pojasnili kako su navedeni osumnjičeni da su u svojstvu upravnika zatvora i vojnika Armije BiH, uskraćivanjem osnovnih prava Hrvatima na diskriminatornoj osnovi, počinjenih činjenjem i nečinjenjem, naređivanjem, poticanjem, podržavanjem i pomaganjem, bitno doprinijeli da se vrše nezakonita uhićenja i zatvaranja.

Također, iz Tužiteljstva ističu kako su se vršila nečovječna postupanja, zlostavljanja, mučenja, nanošenja ozljeda fizičkog integriteta i zdravlja i prisiljavanja na prinudni rad, sve s namjerom da svojim radnjama uspostave i održavaju sustav zlostavljanja zatvorenika, civila i ratnih zarobljenika hrvatske nacionalnosti u privatnim objektima "Omorikine" i "Skenderine" i u logoru u Osnovnoj školi u Potocima.

U zarobljeništvu je bilo više od 107 zatvorenika, uključujući žene, djecu i starce, a više zatvorenika je smrtno stradalo. Braniteljske udruge kao i obitelji stradalih Hrvata izrazili su nadu kako je jučerašnja akcija prvi potez koji će dovesti do otkrivanja strašne istine koja se godinama skrivala.

Predsjednik HVIDRA-e HNŽ-a Zoran Zovko za Dnevni list je otkrio i stvarne razmjere onoga što se događalo na području Bijelog Polja, naglasivši kako je sve krenulo 30. lipnja kada su se u sklopu šire akcije svi domaći Bošnjaci u HVO-u, njih oko 200, okrenuli s oružjem HVO-a protiv Hrvata i stavili na raspolaganje Armiji. U toj su akciji zarobili oko 210 ljudi u Bijelom Polju, od toga oko 100 civila, žena, djece i staraca, te ostalih vojnika koji su do tada bili zajedno s Bošnjacima na položaju prema linijama VRS-a. Nakon toga, uspostavili su, tvrdi Zovko, logor u Osnovnoj školi "Bratstvo i jedinstvo", gdje je smješten i najveći dio zarobljenih. U logoru su, ističe, vladali vrlo loši uvjeti, a smrtno je stradalo, dodaje, nekoliko osoba.

Širi plan napada
Zovko pak navodi kako tek treba vidjeti hoće li ovaj slučaj voditi do stvarne zapovjedne odgovornosti, uz opasku kako bi trebalo krenuti od Operativne skupine Igman.

-Tu je napravljen plan napada na Hrvate u dolini Neretve i u sklopu tog plana došlo bi do udruženog zločinačkog pothvata na području Hercegovine. Međutim, od toga se konstantno bježi jer ne treba zaboraviti kako su ovom akcijom napadnuti prostori od Rame, Uzdola, preko Konjica, Jablanice, Doljana, Sovića pa sve do Mostara. Sve je krenulo u kratkom razdoblju i na isti način, uz pomoć Bošnjaka iznutra koji su bili u HVO-u, upozorio je Zovko, naglasivši kako bi se temeljitom istragom došlo do samog vrha Armije BiH.

Planirana razmjena
Zovko je otkrio kako se zataškava činjenica kako je postojao i dogovor hrvatske i bošnjačke strane o kolektivnoj razmjeni civila, no sve je propalo nakon što je ubijen lokalni zapovjednik Armije BiH "Jugo".