KOVAČEVIĆ PROTIV BiH Saslušanje pred Velikim vijećem Suda u Strasbourgu

Slaven Kovačević protiv BiH
RSE

Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava razmatralo je 20. studenog u Strasbourgu zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za preispitivanje presude donesene u slučaju "Slaven Kovačević protiv BiH".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kovačević se obratio Sudu prije dvije godine, ističući kako mu je uskraćeno aktivno biračko pravo jer, kao stanovnik entiteta Federacije BiH, može glasati isključivo za Hrvata i Bošnjaka prilikom izbora članova Predsjedništva BiH.

Sud je krajem kolovoza prošle godine donio presudu u kojoj se navodi kako su Kovačevićeva prava prekršena te da je diskriminiran. Presudom je također istaknuto kako konstitutivni narodi (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) uživaju povlašteni položaj u trenutnom ustavnom sustavu.

Bosna i Hercegovina uložila je žalbu na presudu početkom listopada prošle godine, a zahtjev za preispitivanjem podnijele su Monika Mijić i Jelena Cvijetić, vršiteljice dužnosti agentica BiH pred Europskim sudom za ljudska prava.

Na sjednici Velikog vijeća Kovačević je istaknuo da je motivaciju za obraćanje Sudu pronašao u činjenici kako trenutni zakoni u BiH ne osiguravaju jednako biračko pravo svim građanima. "Svi građani nemaju pravo ravnopravno sudjelovati u izboru članova Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH. Ovom presudom želim postići puno biračko pravo u BiH", izjavio je Kovačević, koji je savjetnik člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića.

Monika Mijić, predstavljajući stav BiH, izjavila je kako je Kovačevićev zahtjev "neosnovan" te da je došlo do "zlouporabe prava na podnošenje aplikacije". Naglasila je kako Kovačević nije dokazao na koji način Ustav i Izborni zakon BiH ograničavaju njegovo pravo biranja te da svi građani BiH dijele istu situaciju u vezi s izborom članova Predsjedništva.

Odluka Velikog vijeća bit će donesena naknadno, a prema riječima Mijić, očekuje se za nekoliko mjeseci.

Podsjetimo, Europski sud za ljudska prava proglasio je dijelove Ustava BiH diskriminatornim još 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", a kasnije u slučajevima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić". BiH je obvezna ukloniti diskriminatorne odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu, no dosad nijedna presuda nije provedena.

Trenutni sustav onemogućava pripadnicima nacionalnih manjina i Ostalih kandidiranje za članove Predsjedništva BiH, kao i izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska te Srbi iz Federacije BiH suočavaju se s istim ograničenjima.