Koje zemlje najviše traže radnike iz BiH i iz koje struke

radnici
... u prvoj polovici 2018. godine objavljeno je 4.742 oglasa za posao, što je za 24% više u odnosu na prvu polovicu 2017. godine, putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, što je za 34% više nego u prethodnoj godini.

Poslodavci su, u ovom periodu, primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se, u prosjeku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, što predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su Komercijala-prodaja, Ugostiteljstvo i Građevinarstvo.


Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama Administrativne i slične usluge, Arhitektonske usluge, Pravo, Bankarstvo, Ekonomija i financije a najmanji interes za rad u kategorijama: Ugostiteljstvo, Proizvodnja , Građevinarstvo, Zaštitarske usluge, Ljepota i zdravlje.


Najtraženija zanimanja u prvoj polovici 2018. godine bila su: trgovac/prodavač, konobar, građevinski radnici, radnik u proizvodnji , call-agent (agent u pozivnom centru), komercijalista i unaprijeđivač prodaje, vozač, programer/software developer, kuhar i električar. prenosi Indikator.ba.

Broj oglasa iz inozemstva iznosio je 9% od ukupnog broja oglasa i to predstavlja povećanje od 38% u odnosu na isti period prošle godine.


Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inozemstvu su: Hrvatska, Njemačka i Slovenija.

Koliko ljudi odlazi na rad u inozemstvo, pitanje je na koje nitko pouzdano ne može dati odgovor. Službeni podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26 000 radnih dozvola za građane BiH a Njemačka 15 000. Službenih podataka za Hrvatsku nema ali može se reći da je s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno isti ili veći od Slovenije.

Na osnovu toga može se procijeniti da su ove tri zemlje, povukle između 65.000 i 70.000 ljudi u prošloj godini a taj trend samo raste.

Novi njemački zakon koji će dodatno liberalizirati tržište rada sigurno će potaknuti mnoge poslodavce iz Njemačke da više traže radnu snagu iz regije a pri tom i ljude iz regije da u većem broju odlaze na rad u Njemačku.

Pored zdravstvenih radnika i inženjera o kojima se najčešće govori kada je u pitanju Njemačka, naši podaci govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara, navode iz portala Posao.ba.