Katastrofa s poplavama će se ponoviti u regiji?
- Te 1990. godine, Ujedinjeni Narodi su svim svojim članicama priopćile rezultate tridesetogodišnjeg istraživanja, koje je obuhvatilo period od 1960. do 1990. U izvješću su upozorile da najveću opasnost po živote i imovinu ljudi predstavljaju atmosferske nepogode, od kojih čak 90 posto otpada na snažne ciklone, tornada, uragane, snežne oluje, poplave, jake olujne vetrove, toplotne valove, samo deset posto otpada na zemljotrese i vulkane - kaže profesor Ćurić, pa nastavlja:
- UN su tada savjetovale sve zemlje članice da naprave projekte u kojima će stručnjaci izučavati elementarne nepogode koje su se dešavale, te bi zahvaljujući saznanjima do kojih dođu, mogli da ih najave. Kod nas to tada niko nije shvatao ozbiljno - priča ovaj profesor i objašnjava kako je on tada predložio projekat Saveznom Hidrometeorološkom zavodu, koji ne samo da nije prihvaćen, već ni u godinama koje su uslijedile niko nije napravio sličan projekat.
Ovih dana smo, kako kaže profesor, platili ceh zato što nismo poslušali UN.
- Sve ovo što nam se dogodilo nije greška sadašnjih hidrometeorologa, jer oni ne mogu da predvide kako će se cikloni kretati i koliko će kiše donijeti. Ta istraživanja se rade jako dugo, minimum pet-šest godina. Sad ako bismo se odlučili da ispravimo grešku iz prošlosti, taj projekat bi mogao da bud gotov tek 2020. godine - navodi naš sagovornik.
Na pitanje šta bi točno podrazumijevao taj projekat, ovaj profesor objašnjava da je potrebno analizirati svaku oluju koja se dogodila u našoj zemlji. Tu bi se dalje analizirale štete koje su načinjene, pa bi se uz određene naučne metode moglo predvidjeti kada i kakva bi bila sljedeća nepogoda. Samim tim, mogle bi se spriječiti ogromne štete.
Prognoze profesora Ćurića za naredni period nisu optimistične.
- Očekuje nas sigurno još ovakvih nepogoda. Europa je klimatsko područje slično našem. Zašto bi se nešto dešavalo u Poljskoj, a da se ne dešava kod nas? Atmosfera je fluidna sredina, te se ne može točno predvidjeti kad će se nešto dogoditi, ali je apsolutno sigurno da se ovakve nepogode mogu ponoviti - smatra profesor Fizičkog fakulteta.
- Istog ovog ljeta može da se ponovi nepogoda slična onoj koju smo upravo preživjeli. To ne bi trebalo da se dogodi, jer se prema statistici ne dešava tako često, ali u teoriji je moguće - napominje Ćurić.
Kao ilistraciju ove teze, profesor Fizičkog fakulteta navodi primjer Italije koju su 2011. pogodile strašne nepogode. Kako kaže, tad je u sjevernom dijelu ove zemlje "palo dva do tri puta više kiše nego kod nas sada.
- Ali, oni su bili pripremljeni i nije bilo tako tragično kao kod nas. Italijani su pametnije radili i pripremali život za takve opasnosti. Na primjer, nisu zidali kuće uz rijeke - zaključuje profesor Ćurić.
Izvor:Telegraf.rs