Dodik: Silajdžić je bolesnik koji skraćuje rok trajanja BiH

...najnovijih u Ujedinjenim narodima usložnjavaju situaciju u BiH i  skraćuju rok njenog postojanja”. “Ne znam ima li uopće smisla polemizirati s takvim bolesnicima kao što je Silajdžić. Ignorirati ukupnu situaciju i pravni i politički okvir za usuglašavanje stavova u BiH mogu samo oni koji imaju patološke potrebe da dalje pogoršaju situaciju u zemlji. Ne možete očekivati od Silajdžića, koji je bio dio političkog i vojnog rukovodstva, koji je iseljavao i ubijao Srbe, ljubav“, ustvrdio je Dodik u izjavi novinarima u Banja Luci.

Entitetski premijer je i ovaj put ponovio tvrdnju da je RS “trajna kategorija i da je nitko ne može dovesti u pitanje, a da će BiH biti dok mora, a da to moranje bitno skraćuju Silajdžić i slični njemu s svojim ponašanjem”.

Dodik ne vjeruje u BiH, te tvrdi da Silajdžić ubrzava odluku koju će RS donijeti o tom entitetu.

„Nemamo razloga vjerovati u BiH i mogućnosti njenog razvoja. Od prizivanja Silajdžića da ovdje dođu stranci i nešto modeliraju, nema ništa, nema ovdje modeliranja. Naša odluka je veoma jasna i odluka o RS-u je naša, mi ćemo o njoj odlučivati, a Silajdžić nesumnjivo doprinosi da se taj proces ubrza i želim  ga ohrabriti da to i dalje čini. Mi nemamo razumijevanje za ono što nam on čini i nudi ovdje u RS-u“, kazao je on.

Da je BiH “nemoguća država”, Dodik potkrepljuje tvrdnjom da ona “postoji u mislima nekih stranaca, koji misle da se univerzalni principi primjenjuju na sve situacije u svijetu”.

Entitetski premijer je dao i ocjenu boravka Silajdžića u SAD-u, navodeći da  je “to beznačajno i da je Silajdžić tamo privatno i da njegov odlazak nema nikakav pravni značaj, isto kao i ranije usvojena Istanbulska deklaracija”.

“Silajdžić djeluje kao raštimani orkestar koji u Washingtonu pokušava nešto dobiti na starim emocijama stranaca, priziva Bila Clintona. To što je njegova supruga danas američki državni tajnik ne znači da se mi trebamo prepasti“, rekao je Milorad Dodik.

Najavio je i da će, kako kaže, Vlada odmah nakon izbora Narodnoj skupštini RS-a dostaviti na usvajanje već sačinjen zakon prema kome RS pristaje na zakone koje usvoji parlament BiH u okviru devet nadležnosti koje su BiH dane Daytonskim mirovnim sporazumom.

“Sve drugo što je doneseno ranije i što eventualno netko bude donio u budućnosti, primjenjivat će se u RS-u isključivo potvrdom Narodne skupštine RS-a. Sve zakone koje je parlament BiH donio nasilu, pod pritiskom međunarodnog faktora, objašnjavajući to na bilo koji način, vratit ćemo u parlament RS-a koji će reći hoće li se oni primjenjivati ili ne”, ustvrdio je Dodik.

“Samo su tri nadležnosti, i to pod prisilom međunarodnog faktora, prije svega tadašnjih visokih predstavnika, urađene u skladu s Daytonom”, naveo je on i dodao da su to pitanja vojske, neizravnih poreza i djelomično rješenje vezano za Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće.

“Sve ostalo je oteto i namješteno nasiljem visokih predstavnika i međunarodne zajednice, kao što su Sud i Tužiteljstvo BiH koji moraju biti ukinuti, jer će to biti uvjet naše dalje komunikacije u BiH”, dodao je Dodik.

Na poziv predsjednika Turske Abdullaha Güla, predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić održao je govor na samitu Vijeća sigurnosti UN-a o temi "Osiguranje efikasnije uloge Vijeća sigurnosti u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti", priopćeno je iz Ureda predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Silajdžić je kazao da je od ključne važnosti da se pravilno primjenjuju prethodno naučene lekcije s obzirom na to da je Vijeće griješilo u prošlosti, te da je Bosna i Hercegovina najilustrativniji primjer za to u modernoj povijesti.

"Nametnuvši i održavajući embargo na oružje BiH, Vijeće sigurnosti je doprinijelo očitoj vojnoj nadmoći Miloševićevog režima, koji je nastojao povećati svoju teritoriju na štetu susjednih zemalja putem genocida i etničkog čišćenja. Neke moćne članice Vijeća su opravdavale ovaj smjer, tvrdeći da bi dizanje embarga dodalo ulje na vatru. Rezultat je da je vatra na kraju ugašena krvlju nevinih. I onda su užasi kulminirali genocidom počinjenim u Srebrenici u srpnju 1995", rekao je Silajdžić.

On je naglasio da greške počinjene u BiH još nisu ispravljene, te da su mir i sigurnost uspostavljeni Daytonskim sporazumom sad destabilizirani otvorenim pozivima na secesiju jednog dijela BiH.

"Ovoj destabilizirajućoj retorici prethodilo je stalno iskušavanje strpljenja međunarodne zajednice u posljednjih petnaest godina, a neadekvatni odgovori na stalne blokade državnih institucija, povratak izbjeglica i provokativna retorika tolerirani su dovoljno dugo da počinitelji povjeruju da je došlo vrijeme da se teritorije gdje su počinjena zvjerstva, etničko čišćenje i genocid pretvore u vlastiti feud.

Ovo je prijetnja ne samo miru i sigurnosti u koje je međunarodna zajednica toliko toga uložila nego i iskušavanje odlučnosti međunarodne zajednice da spriječi eskalaciju i otvaranje svježih rana u BiH. Naša sposobnost da spriječimo još se jedanput iskušava", upozorio je Silajdžić.

Predsjednik Turske Abdullah Gül predsjedavao je radom tog samita, na kojem su, pored ostalih, govorili američka državna tajnica Hillary Clinton, ministri vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, Velike Britanije William Hague i Francuske Bernard Kouchner, te premijeri Kine Wen Jiabao i Japana Naoto Kan.

Silajdžić imao je bilateralni sastanak s ministrom vanjskih poslova Velike Britanije Williamom Hagueom.

Na sastanku se razgovaralo o aktualnoj situaciji u BiH posebno o koracima koje treba poduzeti da bi se provele ustavne reforme koje bi rezultirale funkcionalnom državom.
Ministar Hague izrazio je značajan interes za zbivanja u BiH, najavljujući da će u predstojećem razdoblju posvetiti posebnu pažnju rješavanju svih problema i izazova s kojim se BiH suočava.