PRVI DONOSIMO Evo kojih šest bošnjačkih objekata u Stocu nema dozvole, za razliku od križnog puta
STOLAC - Svake izborne godine, redovito par mjeseci pred lokalne izbore, od mirnog gradića na Bregavi konstruira se grad slučaj, i to ne baš sasvim slučajno. Posljednja, na jednosmjeran način aktualizirana problematika, vezana je za križni put uz crkvu sv. Ilije proroka, a ispod stolačke tvrđave.
Međutim, na području Stoca ima još najmanje šest objekata koji su sagrađeni bez odobrenja za gradnju, a na što općinska administracija ne može utjecati jer su u zoni zaštite, i kao takvi podliježu višim razinama vlasti. Nepravomoćno osuđeni za nerede u Stocu 2016. Salmir Kaplan i Demir Mahmutćehajić u televizijskim izjavama niti jedan od njih nisu spomenuli kao sporan u Stocu, koncentirajući se na nedovršeni križni put kao način obilježavanja hrvatskog teritorija.
Što se gradilo
Da na tzv. hrvatskom teritoriju, stolački Bošnjaci, vjerske i boračke organizacije, godinama grade bez ikakvih dozvola, pokazujemo kroz navedenih šest primjera, gdje nebošnjaci nikada nisu reagirali nikakvom peticijom, niti se proglašavali žrtvom, premda su, sudeći po činjeničnom stanju stvari, imali i pravo na to.
- 1. Džamija u Gornjoj dubokoj sa popratnim objektom (k.č.br. 680/1) K.O. Burmazi, investitor Medžlis Islamske zajednice u Stocu, objekt je bez pravomoćnog odobrenja za gradnju.
2. Graditeljska cjelina - čaršijska džamija sa čaršijom (k.č.br. II/218, II/219 i II/220 K.O. Stolac)-proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika objavljene u „Službenom glasniku BiH“, broj: 2/05. – Objekat je bez pravomoćnog odobrenja za gradnju.
3. Objekt u kompleksu ADA sagrađen na k.č.br. 2001/464, 2001/465, 2001/537, 2001/569 i 2001/570 K.O. Stolac, vlasništvo Nusret (Omer) Kekić iz Stoca-u obuhvatu nacionalnog spomenika Prirodno-graditeljska cjelina-Korito Bregave sa mlinicama, stupama i mostovima, općina Stolac, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika objavljene u „Službenom glasniku BiH“, broj: 3/10. Predmetne katastarske čestice nalaze se u kompleksu Ada, koji se nalazi na listi privremenih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine – Objekt bez pravomoćnog odobrenja za gradnju.
4. Graditeljska cjelina - Uzinovićka džamija (džamija Ismail-kapetana Šarića) (k.č.br. III/272, III/273, III/274 K.O. Stolac) proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika objavljene u „Službenom glasniku BiH“, broj: 23/03. – Objekt bez pravomoćnog odobrenja za gradnju (komentar: munara na džamiji nije postojala prije rata, izgrađena je bez odobrenja nakon rata).
- 5. Džamija Ošanjići - (k.č.br. 880/26) - Objekt bez pravomoćnog odobrenja za gradnju
6. Spomenik Šehidima, nalazi se u II zoni zaštite Graditeljska cjelina - Čaršijska džamija sa čaršijom u Stocu. Objekt bez pravomoćnog odobrenja za gradnju, a investitor je jedinstvena organizacija boraca Stolac.
S jedne strane su navedeni objekti, a s druge strane križni put uz Župnu crkvu sv. Ilije. On je izvan prve zone zaštite, te kao takav podliježe županijskim zakonima, odnosno županijskom Ministarstvu prostornog prostornog uredjenja i županijskom Zavodu za zaštitu kulturno povijesnog naslijedja.
Ispred ilegalnih objekata potpisuju peticiju
Upitan kako je moguće da je toliki broj objekata u Stocu izgrađen bez odobrenja za gradnju, a u isto vrijeme se potencira križni put iznad crkve sv. Ilije stolački načelnik Stjepan Bošković kaže da oni koji iznose pogrešno činjenično stanje, to rade sa ciljem da bi prikrili sve one radnje koje su urađene mimo zakona i dopuštenja.
“Tu prvenstveno mislim na Islamsku zajednicu koja je u prethodnom razdoblju gradila vjerske objekte na prostoru naše općine, a da nije ni podnosila zahtjev za izgradnju, pa je tako niz objekata nelegalno izgrađen”, istaknuo je stolački načelnik.
Stajališta je da je apsurdno da se pred objektima koji nemaju dozvole prikupljaju potpisi da se katolicima zabrani izgradnja križnog puta.
Podsjetimo, na zahtjev Župnog ureda Stolac, i nakon provjere zakonitosti takve odluke od nadležnog organa, općina Stolac je dala dozvole za izgradnju križnog puta. Nakon toga je uslijedio niz medijskih izvještaja o Stocu, kao gradu u kojem Hrvati ne daju drugom i drugačijem živjeti. Niti u jednom od njih nije obrađena problematika cijeloga grada, niti kazano što je sve u Stocu bez ikakve dozvole.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.