NISU SAMO MAMIĆ I KORAĆ Arheološko nalazište u Raštanima kod Mostara uništila je i tvrtka 'kralja' fiskalnih kasa

Dok se solarna energija promovira kao ključni faktor energetske tranzicije, u Hercegovini se pod krinkom „zelenog napretka“ odvija sistematsko uništavanje prapovijesnih arheoloških lokaliteta prouzrokovano u prvom redu potpunom nebrigom i oduststvom obzira prema povijesti, kulturi i tradiciji.

Posljednji poznat slučaj devastacije bilježi se u Mostaru, gdje su investitori solarnih elektrana, bez odobrenja stručnjaka za zaštitu baštine, uništili prapovijesnu kamenu gomilu Pometenik.

Tu je informaciju odgovarajući na zastupničko pitanje Vesne Šunjić, zastupnice HRS-a u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije potvrdio i Zavod za zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa.

U odgovoru kojega potpisuje direktorica ovoga Zavoda tako stoji:

"U slučaju kada se na predmetnoj lokaciji utvrdi postojanje prapovijesnih kamenih tumula (gomila), ovisno o njihovom broju, rasporedu i veličini, mjere zaštite se odnose na utvrđivanje širine zaštitnog pojasa u kojem se ne smiju izvoditi građevinski radovi, zatim obvezu očuvanja integriteta i dostupnosti, zabranu odlaganja otpada u blizini tumula, a u nekim slučajevima i vršenje preventivnih arheoloških istraživanja prije početka izvođenja radova. Zavod daje suglasnost za izvođenje radova na zaštićenom lokalitetu ali ukoliko se pojavi nepredviđena opasnost za zaštićeno dobro baštine, odnosno ukoliko se tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova otkrije arheološko nalazište, investitor i izvođač radova trebaju bez odlaganja prekinuti radove i obavijestiti Zavod.

Također, u svim slučajevima u kojima Zavod daje mišljenje ili suglasnost za radove, investitori su obavezni obavijestiti Zavod o početku izvođenja radova sedam dana prije planiranog početka radova".

odgovor Zavoda by Uredništvo hercegovina info on Scribd

Zavod nije konzultiran, arheološka nalazišta pod bagerima

No, tvrtka eSolar d.o.o. Mostar, vlasnika Ivana Dragoje, koja stoji iza izgradnje osam fotonaponskih elektrana, pojedinačne snage 999 kw, na lokalitetu Raštana, započela je radove bez konzultacija sa Zavodom za zaštitu kulturno-povijesne baštine HNŽ. Njihovi izvođači radova svjesno su uništavali ilirsku baštinu, a nisu to prijavili, iako su bili dužni. 

Tek kada su nezavisni izvori obavijestili Zavod o mogućem uništavanju ostataka prapovijesne kamene gomile Pometenik, uslijedila je reakcija.

Radovi su privremeno zaustavljeni, a angažirani su stručnjaci sa Sveučilišta u Mostaru kako bi istražili i spasili ono što je preostalo od ovog prapovijesnog lokaliteta.

Prapovijesne kamene gomile, poznate kao tumuli, u Hercegovini su neprocjenjivo arheološko blago. Ovi nadgrobni humci, nastali još u brončanom dobu, predstavljaju ostatke drevnih Ilira i nose ogromnu povijesnu vrijednost. No, u odsustvu stroge regulacije, postaju kolateralna šteta u trci za profitom investitora obnovljivih izvora energije.

Inače, koncesijski ugovor za ove solare potpisali su 2023. tadašnji ministar gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije Željko Laketić, protiv kojega je nedavno podignuta optužnica za ozbiljna koruptivna djela i direktor gospodarskog društva e SOLAR Mostar, Ivan Dragoje.

Jednokratna koncesijska naknada za svaku FNE iznosi 4.348,66 KM.

Dragoje je čitateljima možda poznatiji kao vlasnik tvrtke koja ima praktički monopol nad diskalnim kasama u Hercegovini, Config, a njegovo se ime spominjalo i u akciji "Kasa" 

Obitelj Mamić i vlasnik Premier kladionica devastiraju arheološke lokalitete

Slučaj Raštana nije izoliran. Portal Hercegovina.info nedavno je objavio da se u blizini Mostara, na lokalitetu Slipčići, odvija još jedno uništavanje kulturne baštine. Tamo tvrtka Ecco Solar Energy iz Čitluka, u vlasništvu Renata Koraća (Premier kladionica) i kćeri Zdravka Mamića, gradi čak 36 solarnih elektrana.

Prema izvještajima, radovi su već dobrano oštetili prapovijesno naselje Gradina, kao i veliki broj ilirskih tumula, koji su sada zauvijek izgubljeni.

Struka upozorava da su ovakvi lokaliteti zaštićeni prema Zakonu o zaštiti kulturno-povijesne baštine, a investitori su obavezni prijaviti nadležnim institucijama svaki nalaz koji može imati arheološku vrijednost. No, kao i u slučaju Raštana, to se nije dogodilo.

Politički blagoslov za uništavanje baštine?

Ključni problem leži u činjenici da Hercegovačko-neretvanska županija, ali i federalna vlast, izdaju koncesije za izgradnju solarnih elektrana bez sustavnog uvida u moguće arheološke lokalitete. Treba spomenuti i kako je sukrivac Grad Mostar koji je te lokalitete u svojim (nelegalnim) prostornim planovima i njihovim izmjenama uvrstio među one na kojima je moguće graditi energetske objekte.

Time se otvara prostor za široke manipulacije, jer mnogi investitori izigravaju zakonske odredbe i tek nakon završetka radova podnose potrebnu dokumentaciju – kada je šteta već nepovratna.

Upravo na ovaj problem upozorio je Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine, naglašavajući da mnoge elektrane od 30 MW i više prolaze bez prethodne konzultacije s njima, jer urbanističke suglasnosti i dozvole izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Tako se dogodi da lokalne vlasti nisu ni svjesne da se na nekoj lokaciji nalaze arheološki vrijedni ostaci – sve dok ih bageri ne sravne sa zemljom.

Struka traži hitne mjere, hoće li politika reagirati?

Ovi primjeri otvaraju ozbiljna pitanja o zaštiti kulturne baštine u BiH. Stručnjaci upozoravaju da je potrebno unaprijed provesti arheološka istraživanja prije izdavanja dozvola i uvesti strože inspekcijske kontrole.

„Zbog solarnih elektrana krče se prostori i brda koji su krcata tumulima – gomilama. Ima jako puno studija na kojima su radili nekompetentni ljudi, ali nije važan sadržaj studije – važno je imati papir“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kustos Franjevačkog muzeja „Fra Jozo Križić“ u Tomislavgradu te član Speleološkog društva „Mijatovi Dvori“, Stipan Dilber. Objasnio je kako u takvim studijama nema ni arheologa ni stručnjaka za kulturnu baštinu te se tijekom građevinskih radova uništava i po deset gomila.

No, politička volja za to još uvijek ne postoji, jer su investitori blisko povezani s moćnim političkim strukturama.

U odgovoru Zavoda vijećnici Šunjić navedena je još jedna informacija koja brine, HNŽ nema nadležnog inspektora, odnosno inspektorat za zaštitu dobara baštine

"Kako bi se spriječilo uništenje dobara kulturne baštine, a posebno u slučaju izvođenja građevinskih radova, Zakon o zaštiti kulturno-povijesne baštine u HNŽ propisuje postojanje inspektorata za zaštitu dobara baštine. Inspekcijski nadzor obavlja Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ. Inspektor za zaštitu kulturne baštine vrši inspekcijski nadzor i zakonske mogućnosti za sprječavanje ovakvih slučajeva sudske zaštite" stajalo je u odgovoru Zavoda.

Dok politika šuti, a investitori zbrajaju profite, Hercegovina ostaje bez jednog od svojih najvrjednijih kulturno-historijskih naslijeđa. Ako se ovakva praksa nastavi, uskoro bi mogla ostati bez velikog dijela svoje prošlosti – a time i identiteta.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.