CRNO NAM SE PIŠE ZBOG SOLARA Hoće li investitori tužiti Grad Mostar ili županiju zbog propalih investicija?

Ako je bivšu vlast Grada Mostara obilježila nelegalna gradnja i urbicid, trenutnu vlast na čelu s gradonačelnikom Mariom Kordićem obilježit će uzurpacija državne imovine kroz izgradnju solarnih postrojenja.

Kordić se čitav mandat ograđivao od svog prethodnika tvrdeći da je naslijedio urbicide, kako njegova vlast radi bolje i po zakonu, te kako će grad zbog mnogih tužbi doći u financijske probleme. Međutim, sada se našao u mreži pod nazivom "zelena tranzicija" ili stranačko-tajkunska "solarmanija".

Sadržaj se učitava...

Ruglo na Raškoj Gori, tko će odgovarati?

Raška Gora, vidljiva iz Mostara, predstavlja primjer šumskog državnog zemljišta gdje je Grad Mostar izdao dozvole za građenje investitorima, uključujući i Daria Krezića, bivšeg savjetnika Dragana Čovića, inače brat Čovićevog zeta Maria Krezića.

Odlukom Ustavnog suda BiH da je trajna pretvorba državnog šumskog zemljišta neustavna, Grad Mostar se suočava s velikim problemima kao izdavač dozvola za građenje. Trajna pretvorba šumskog zemljišta u građevinsko zemljište, koju izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, u skladu s prostornim planom Grada Mostara, znači trajno i nepovratno raspolaganje državnom imovinom što je u suprotnosti sa Ustavom BiH. Uzalud je Kordić objašnjavao na sjednicama Gradskog vijeća kako nema ništa sporno u trajnoj pretvorbi poljoprivrednog i šumskog zemljišta koje je predefinirano prostornim planom Grada Mostara.

Na naš inspekcijski zahtjev na Raškoj Gori građevinski inspektor je ustanovio sljedeće:

"Radovi na izgradnji fotonaponskih elektrana od strane investitora eSolar d.o.o. Mostar, na k.č. 2077/8, k.č. 2077/9, k.č. 2077/10, k.č. 2077/11. k.č. 2077/12 k.o. Raštani , izvode se na osnovu pravosnažnih odobrenja za građenje izdatih od strane nadležnog Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara, dana 20.11.2023.god, koje ova Služba ima u svojoj arhivi. Također, uvidom u urbanističku suglasnost na osnovu koje se izdaje odobrenje za građenje, predmetne parcele se nalaze u zoni izgradnje vjetro i solarnih elektrana, planska dokumentacija: Izmjene i dopune Prostornog plana općine Mostar, (Službeni glasnik SO-e Mostar 11/90, Službeni glasnik Grada Mostara br. 7/09, 16/10, 11/12, 2/22,29/22). Što se tiče odluke Ustavnog suda, na koju se pozivate u svom obraćanju, nesumnjivo je da je za provedbu iste nadležno Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da poduzme određene korake. Da li će to i u kojoj mjeri utjecati na pravosnažne akte kojima je odobreno građenje investitoru eSolar d.o.o.Mostar, ostaje tek da se vidi",napisao je nadležni inspektor.

Hoće li investitori tužiti grad i županiju?

Grad Mostar je do sada izdao veliki broj građevinskih dozvola za solarna postrojenja u okolici Mostara. Naselja poput Međina, Raške Gore, Kruševa, Gubavice, Pijesaka, Planinice, Miljkovića i Kozice samo su neka od mjesta gdje su investitori izgradili ili dobili dozvole za solarna postrojenja. Na Međinama, unatoč preporukama struke protiv gradnje solarnih postrojenja, izgrađeno je nekoliko velikih solarnih elektrana. Jedan od investitora je i hrvatski bjegunac Zdravko Mamić. Uz velika solarna postrojenja, kompanija „Pozitron“ d.o.o. Mostar  je također ilegalno izgradila trafostanicu za priključak na elektrodistribucijsku mrežu. Pozitron je samo poslužio kao paravan za sve investitore na Međinama koji čekaju na izgradnju trafostanice.

Solarmanija zaustavljena, slijede zahtjevi i tužbe za poništenjem dozvola

Kako hercegovina.info doznaje, u pripremi su mnogi zahtjevi i tužbe protiv rješenja za pretvorbu zemljišta koja su izdavala ministarstva poljoprivrede HNŽ i FBiH. Na temelju tih rješenja Grad Mostar je izdavao dozvole za građenje investitorima. Na naš upit u Ministarstvu poljoprivrede HNŽ, odgovoreno je:

"Nakon Odluke Ustavnog suda broj: U-3/24, ovo Ministarstvo nije izdavalo rješenja o trajnoj pretvorbi poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u građevinsko zemljište. Rješenja koja su izdana od strane ovog Ministarstva po zahtjevima podnesenim od strane investitora koji su dobili koncesijska prava za izgradnju solarnih elektrana, osim na osnovu Zakona o poljoprivrednom zemljištu HNŽ ('Službene novine HNŽ', broj 8/13 i 9/22), donesena su i u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku FBIH te su stekla pravomoćnost (protekom potrebnog roka i činjenicom da se nitko nije žalio u ostavljenom roku). Eventualni zahtjevi za poništenjem izdatih rješenja za trajnu pretvorbu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko za solarna postrojenja ili u bilo koju drugu svrhu rješavat će se primjenom odredbi Zakona o upravnom postupku FBIH."

Mještani više od godinu dana upozoravali na nezakonitosti

Mještani prigradskih naselja okupljeni oko NGG “Zaustavimo nezakonite izmjene prostornog plana” više od godinu dana brane svoja ognjišta i ukazuju na niz nezakonitosti oko solarnih postrojenja.

Unatoč tome, Salem Marić, predsjednik Gradskog vijeća, i Mario Kordić nazivali su ih pogrdnim imenima, optuživali da šire teorije urote, sve dok Ustavni sud u slučaju Vareš nije proglasio odluku o pretvorbi državnog šumskog zemljišta u građevinsko ništavnom, naređujući Vladi FBIH i Ministarstvu poljoprivrede FBIH da poništi sva rješenja zasnovana na toj odluci.

Grad Mostar 'dijelio' dozvole za solare bez provedenih stručnih studija kod novog prostornog plana

Investitori su, u dogovoru s gradskim vlastima i novim prostornim planom za solarna postrojenja, bez provedenih stručnih studija, potpisivali koncesije s Vladom HNŽ.

Treba svakako naglasiti i činjenicu da niti jedna koncesija koju je Vlada HNŽ dodijelila za solare nije išla putem javnog natječaja, nego je za svaku od njih inicijativa došla od investitora. Prihod od tih i takvih koncesija koji dolazi u gradski proračun je zanemariv, kao i broj radnih mjesta koja bi se otvorila gradnjom silnih megavata solarnih panela.  

Gradsko vijeće Mostara davalo je suglasnosti i vršilo parcijalizaciju državnih parcela kako bi snaga solarnih postrojenja bila snage od 5 MW i niže, što ih ostavlja u nadležnosti Grada Mostara za izdavanje urbanističkih i građevinskih dozvola. Na taj način gradonačelnik Kordić svjesno je izbjegavao više razine vlasti, županiju i federaciju, koji također nemaju prostorni plan za solarna postrojenja.

Kako je sve počelo

Salem Marić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara, zajedno s gradonačelnikom Mariom Kordićem, najavio je "male" izmjene prostornog plana Grada Mostara za energetska postrojenja zbog potrebe Elektroprivrede BiH da ispod vjetroparka u Podveležju postavi solarne panele. Kako to biva u Mostaru ako Salem i SDA povuku prema istoku, Mario Kordić i HDZ će debelo povući prema zapadu, bratski i politički korektno. Međutim, te "male" izmjene postale su megalomanske nakon odluke da se, bez stručne studije, na brojne lokacije gdje su bile planirane vjetroelektrane mogu postaviti i solarni paneli. Prostorni plan za solarna postrojenja izglasan je početkom 2022. godine, kada su započeli problemi mještana u prigradskim naseljima Mostara te masovno izdavanje dozvola za građenje solarnih postrojenja u blizini njihovih domova.

Nezakonitosti u prostornom planu

Prostorni plan donesen je bez suglasnosti Skupštine HNŽ, bez poštivanja bonitetne karte o poljoprivrednom zemljištu te bez javnih rasprava na područjima gdje su planirana solarna postrojenja. U cilju tzv. zelene tranzicije, mostarska vlast je tako redom kršila zakone koja se pokazala kao stranačko-tajkunska "solarmanija". Portal Hercegovina.info je prethodno pisao o tome kako su Kordić i Marić selektivno primjenjivali federalni zakon o lokalnim principima.

Neke općine su i prodavale državnu imovinu

Da apsurd bude još veći, primjer je Hercegovačko neretvanjska županija gdje je svaka općina priča za sebe. Stolac i Čapljina su prodavali državno zemljište investitorima, dok su Čitluk i Mostar izdavali dozvole za koncesije kojima je državno zemljište na raspolaganje dodijeljeno na 30 godina.

Predizborno razdoblje

Sve u svemu, slijedi burno predizborno razdoblje u Mostaru, tijekom kojeg gradonačelnik Kordić sigurno neće mirno spavati. Solarne investicije u Mostaru sada su stavljene pod znak pitanja, što dodatno komplicira situaciju, budući da su investitori podigli ogromne kredite koje trebaju vraćati, a njihove elektrane niti su priključene na mrežu, niti proizvode struju, te im umjesto ogromnih profita na koje su računali stvaraju velike gubitke. Odluka Ustavnog suda BiH još im je dodatno zakomplicirala plan za brzu i laku zaradu, pa će svakako biti zanimljivo pratiti dalji razvoj događaja. 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.