Ukradena ‘Bogorodica’ koju su tražili 19 godina bila je kod Vidoševića?

Vrati sliku ‘Bogorodice s Djetetom' - mogla bi se ukratko prepričati poruka koju je policija do prije godinu dana u javnosti slala jednom hrvatskom tajkunu zbog slike koju tražila devetnaest godina, piše Jutarnji list.

Poručivali su tada da "slika krasi zid nekog sebičnjaka koji ju je ili sam ukrao ili je kod bogatog pojedinca koji, bez obzira na cijenu, želi posjedovati nešto jedinstveno na svijetu". No, danas, neslužbeno doznajemo, da policija već neko vrijeme pokušava otkriti vezu između nestanka vrijedne slike i uhićenog šefa HGK Nadana Vidoševića.

Najvrijednija hrvatska slika ukradena je u noći 29. prosinca 1993. iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika u Splitu.

Ostao samo okvir
Lopov je tu večer onesposobio alarm, a u zavodu je ostao tek okvir.

Gotovo dva desetljeća trajala je potraga policije za slikom koja je dotad bila u vlasništvu samostana Uznesenja Blažene Djevice Marije časnih sestara benediktinki u Krku.

Slika je napokon pronađena početkom ove godine.

Ali svih tih godina u sjeni su se vodili ratovi oko skupcjene Bogorodice, jedne od rijetkih slka na kojima Majka Božija otkriva grudi, a koja je bila procijenjena na vrijednost od 700.000 eura.

Crkva je svih tih godina, doznajemo, vršila intenzivan pritisak da se slika nađe.

Iz krugova bliskih Crkvi doznajemo da su sve sumnje ukazivale na to da je slika kod jednog uglednog Splićanina.

Kardinal tražio istragu
Čak je i kardinal Josip Bozanić inzistirao na toj potrazi, a angažirali su se i sami, neslužbeno doznajemo, kako bi utvrdili je li slika kod onog na koga sumnjaju. Iako su navodno to uspjeli utvrditi, policija, pak, lopovu nikako nije uspjevala ući u trag. Svaka potraga bi stala u policiji u Splitu.

A sve je počelo kad su sliku časne sestre iz benediktinskog samostana 1993. poslale na restauraciju u Split. Restaurator Slavko Alač izveo je tada zahvat na slici i ukrasnom okviru, ali posao nije dovršio jer je slika ukradena iz radionice Regionalnog zavoda u Splitu u franjevačkom samostanu Sv. Ante na Poljudu. Restaurator Alač teško se nosi s krađom. Uvjeravao je sve da nema nikakve veze s krađom, godinama je patio. No istraga se nije micala.

Bogorodica je inače slika nepoznatog autora, koja datira iz 16. stoljeća.

Slučaj držan u sjeni
Otkad je pronađena početkom ove godine je u Hrvatskom restauratorskom zavodu - odjel Split, gdje je restaurirana, a jučer ju je vlasnicima, krčkim benediktinkama, vratio ju osobno ravnatelj policije Vlado Dominić.

Na događaju se okupila cijela svita - uz predstavnike policije, i predstavnici Ministarstva kulture, Hrvatskog restauratorskog zavoda te samostana i Krčke biskupije. Valter Župan, krčki biskup, unio je nešto disonantnih tonova u svečanost, rekavši da mu se čini da je u tih 19 godina slučaj bio u sjeni i da bi ga, zbog obraza svih nas, trebalo do kraja istražiti i otkriti sve nepoznanice.

Dominić je, pak, rekao da je policija učinila sve što je mogla. Počinitelj je poznat i podignuta je kaznena prijava zbog teške krađe nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, ali neće biti procesuiran zbog zastare. Policija nije objavila njegov identitet, a zna se samo da je riječ o 42-godišnjaku sa splitskoga područja kod kojega je slika pronađena. "Bogorodicu" navodno nije uspio prodati, a ukrao ju je iz neke vrste "dišpeta", kako je sam priznao u anonimnom intervjuu Slobodnoj Dalmaciji. No, policija danas sumnja da priča navodno ne staje na njemu.

Lopov se nagodio te sliku vratio, uz dogovor s Općinskim državnim odvjetništvom da ga se neće kazneno goniti.

Po stanju u kojem je slika danas, svrstava se pak među najbolje očuvana djela iz toga razdoblja koja se nalaze u Hrvatskoj.

Dar iz 17. stoljeća
Autorstvo neki čak pripisuju majstoru slikarske škole Leonarda da Vincija, a svakako je, navode eksperti, riječ o slikaru koji poznaje venecijanski kolorit i firentinsku tipologiju. "Bogorodica s Djetetom, malim sv. Ivanom Krstiteljem, anđelom i sv. Jurjem" dimenzija je 94 puta 133 centimetra.

Kao oltarnu sliku, krčkim benediktinkama darovala ju je u 17. stoljeću Bettina Contarini, koja je u to vrijeme bila u vrhu venecijanskog plemstva.

Podaci o donaciji nađeni su u Vizitaciji krčkog biskupa Jurja Jurića iz 1659. koja se čuva u arhivu Krčke biskupije, iz čega se jasno vidi da je slika bila na oltaru Marijina pohođenja Elizabeti koji je Bettina Contarini podigla i opremila svim potrebnim liturgijskim predmetima.