'U Hrvatsku se plasira višak mlijeka iz EU i prodaje jeftinije od cijene proizvodnje'

Petir je na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u Bruxellesu zatražila uvođenje reda na tržištu mlijeka kako bi se spriječila nepoštena trgovačka praksa u tom sektoru, posebno ukazujući na problem otkupljivanja tržišnih viškova u starim državama članicama i plasiranja tih viškova u novim državama članicama po nižim cijenama od cijene proizvodnje mlijeka, priopćio je ured zastupnice u srijedu.

Zastupnica Petir je iskazala sumnju u to da neke države članice isplaćuju skrivene subvencije svojim proizvođačima ili izvoznicima mlijeka s obzirom na vrlo nisku cijenu mlijeka koje iz uvoza dolazi u Hrvatsku te je pozvala Komisiju da to istraži.

‘Ako znamo da nam je za proizvodnju litre mlijeka potrebno 50 eurocenti tada nije moguće da litra mlijeka koja je stigla u Hrvatsku iz uvoza u maloprodaji košta svega 40 eurocenti', primijetila je Petir.

Zastupnici su s Europskom komisijom raspravljali o razvoju situacije na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda i funkcioniranju odredbi ‘mliječnog paketa' koji je na snazi je od 3. listopada 2012. i primjenjuje se do 30. lipnja 2020.

Marijana Petir je u raspravi podsjetila kako je uvoz mlijeka od ulaska Hrvatske u EU porastao četverostruko, dok se broj grla stoke u zadnjih deset godina smanjio gotovo za polovicu rezultirajući situacijom u kojoj Hrvatska proizvodi tek polovicu vlastitih potreba te stoga glavnina mjera koje su predviđene ‘mliječnim paketom' nisu primjenjive na Hrvatsku.

Po stupanju na snagu tog paketa zakona došlo je do snažnih fluktuacija cijena na tržištu, a stanje je dodatno pogoršano ukidanjem kvota i uvođenjem ruskog embarga na poljoprivredne proizvode iz EU. Europska komisija u posljednje dvije godine pokušava te neravnoteže ublažiti interventnim mjerama koje po mišljenju zastupnice Petir ne daju željene rezultate.

Petir je ukazala i na različiti tretman proizvođača mlijeka u državama članicama od strane otkupljivača te potrebu prilagođavanja mjera kako bi se te razlike uklonile.

Navela je primjer da u Hrvatskoj otkupljivači mlijeka mogu raskinuti ugovor s proizvođačima kada god žele, za razliku od Francuske gdje to ne smiju napraviti. U Francuskoj otkupljivači otkupljuju i tržišne viškove mlijeka koje zatim prelijevaju u nove države članice po izuzetno niskim cijenama, što Petir smatra jednim od oblika nepoštene trgovačke prakse kojem treba stati na kraj.

Petir je zatražila od Europske komisije da uvede red na tržište napomenuvši kako je krajnje vrijeme da se konačno počne primjenjivati Direktiva o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama kojom je propisan rok plaćanja roba i usluga od 30 dana jer se i ona također ne poštuje.

Hina