Tri zapovjednika iz 'Oluje' vodit će organizaciju

Do 20. obljetnice »Oluje« još su tri mjeseca, a na razini državne vlasti ne postoji niti dogovor o načinu na koji bi se ona proslavila. U Vladi smatraju da za organizaciju vojne parade, koja bi se 5. kolovoza održala u Zagrebu, nije potrebno više od mjesec dana te stoga ne žure s odlukom. No, razlog određenog zastoja je i želja Banskih dvora da se usuglase s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Premda Vlada, sukladno Ustavu, upravlja Oružanim snagama u mirnodopsko vrijeme, pa joj formalno nije potrebno odobrenje predsjednice za zagrebački mimohod, Vlada Zorana Milanovića ipak nastoji u sve potpuno uključiti Kolindu Grabar-Kitarović.
Dopis premijeru

Da je to tako pokazuje i činjenica da se premijer posve približio njezinim prijedlozima kad je riječ o osnivanju državnog odbora za obilježavanje 20. obljetnice »Oluje«. Milanović je u petak, gostujući u HTV-ovoj emisiji »Javna stvar«, spomenuo da bi u to tijelo, osim njega, mogli ući predsjednica Republike, predsjednik Sabora Josip Leko, »nekoliko ministara i Gotovina, Markač i Stipetić«. U Vladi su nam jučer pojasnili da su nekoliko ministara trojka Ante Kotromanović, Ranko Ostojić i Predrag Matić, da bi u državni odbor, prema njihovom prijedlogu, ušao i načelnik Glavnog stožera Drago Lovrić, a Ante Gotovina, Mladen Markač i Petar Stipetić kao zapovjednici u »Oluji«.

- Osnovali bismo i organizacijski odbor, koji bi se bavio čisto tehničkim pitanjima organizacije oružanog mimohoda i prethodne proslave u Kninu, ali državni odbor morao bi biti političko tijelo. No, logično je i da, osim najviših državnih dužnosnika, članovi budu dva glavna vojna zapovjednika u »Oluji«, Gotovina sektor jug i Stipetić sektor sjever, te Markač koji je zapovjedao specijalnom policijom. Zasad imamo pristanak Gotovine i Stipetića, a vjerujemo da ni Markač neće imati ništa protiv. Pogotovo zato što se predsjednica slaže s tim da zapovjednici u »Oluji« uđu u državni odbor, rekao nam je jedan vladin dužnosnik.

Podsjetimo, Kolinda Grabar-Kitarović uputila je prije dva tjedna dopis premijeru Milanoviću, predlažući osnivanje državnog odbora u kojem bi bili predstavnici njezinog i premijerovog ureda, Sabora, parlamentarnih stranaka, Glavnog stožera, vojske, policije, zapovjednici iz »Oluje« i gradonačelnici Zagreba i Knina. Ona je, dakle, inicirala šire tijelo, kroz koje bi se »vidjelo na koji način ćemo najbolje obilježiti 'Oluju', hrvatsku pobjedu, ali i odati počast svim žrtvama«. Ali, sad se predsjednica i premijer ne razlikuju previše u stavovima o sastavu državnog odbora. No, način proslave »Oluje« još je predmet spora.
Karamarko u Knin

Milanović je u »Javnoj stvari« ponovio da je vjerovao da je i to dogovoreno tijekom razgovora s predsjednicom po završetku sjednice Vijeća za obranu. »Bio je to posve nekontroverzan dogovor u dobroj vjeri, a kasnije se pod pritiskom nekih političkih stranaka počelo manipulirati. Tko može biti protiv mimohoda predvečer 5. kolovoza u Zagrebu, pa proslava u Kninu, koja će biti i ove godine, nikad nije trajala dulje od podneva«, izjavio je Milanović u petak.

Predsjednica Republike nije se u zadnje vrijeme javno izjašnjavala o vojnoj paradi u Zagrebu, a ranije se zalagala da ona bude 4. kolovoza. Povukla se, međutim, kad se predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko odlučno usprotivio bilo kakvom programu u Zagrebu kojim bi se obilježilo »Oluju«. Prošlog četvrtka Karamarko je čak ustvrdio da ga ne zanima niti mišljenje Kolinde Grabar-Kitarović. »Kod mene nije izvršna vlast, odlučit će Vlada i predsjednica i neka odluče što hoće, a ja ću svakako biti u Kninu«, upozorio je šef oporbe, koji procjenjuje da bi mimohod u Zagrebu bio preskup.

Hina