SUĐENJE MAMIĆU Velimir Zajec otkrio koliko mu je Dinamo ostao dužan

Velimir Zajec na suđenju Mamiću i ostalima
Davor Javorović/PIXSELL

Velimir Zajec, aktualni predsjednik Dinama nakon nekoliko odgoda dao je svoj iskaz na suđenju Zdravku Mamiću i ostalim optuženima na Županijskom sudu u Osijeku za nezakonito izvlačenje 19,1 milijuna eura iz Dinama u razdoblju od prosinca 2004. do prosinca 2015. godine. Zajec je bio sportski direktor Dinama u turbulentnom razdoblju od 2000. do 2002. godine kada je klub ušao u ozbiljne financijske probleme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Bili smo pred stečajem, dobili smo i stečajnog upravitelja, pa je došlo do gašenja dioničkog društva, a poslovanje je prebačeno na udrugu građana. U to vrijeme predsjednik je bio Mirko Barišić, direktor Damir Vrbanović, a šefica računovodstva Vesna Juraić i oni su vodili brigu o financijama, tako da ja ne znam pojedinosti o tome kako je došlo do financijskih problema - rekao je Zajec, dodavši kako je tada bilo uobičajeno i dopušteno s igračima ugovarati podjelu transfernog obeštećenja. Zajec je nekako u tom razdoblju, kada su se događale spomenute turbulencije, podnio ostavku i otišao u Grčku. U tom kratkom periodu", kazao je, uglavnom su se radili manji transferi.

"Jedini veći transfer bio je Igora Bišćana u Liverpool za koji sam povukao svoje veze, koji je bio oko 16 milijuna maraka i to nas je ostavilo na životu. Od toga smo vratili 2 milijuna maraka pozajmice koju je Barišić dobio od Siemensa. I Bišćan je imao pravo na podjelu transfera, a mislim da mu je novac uplaćen u Austriji - rekao je Zajec, dodavši kako su u transferima sudjelovali menadžeri, a postojale su i tvrtke koje se bavile tim poslovima. Također, u transferu", rekao je, sve tri strane mogu imati svoje menadžere.

"Kao sportski direktor Dinama nisam sudjelovao u dogovorima oko financijskih uvjeta pojedinih igrača, jer je o tome odlučivala uprava, niti sam ih potpisivao, ali sam bio suglasan s dogovorenim, pa tako i s podjelama obeštećenja", kazao je Zajec, dodavši da je moguće da je potpisivao raskide ugovora s pojedinim igračima.

Ne sjeća se kada je osnovana udruga građana, kao ni da je Dinamo u isto vrijeme poslovao kao dioničko društvo i udruga, a zna da je jednom u klub došla financijska policija, no nije mu poznat epilog te inspekcije. Moguće je, kazao je, da je bio na sjednici Izvršnog odbora na kojoj je Barišić izvijestio o dugu prema igračima u iznosu od 5 milijuna kuna kao i prema dobavljačima te da će se to riješiti preko nekih tvrtki, među kojima je spomenuta i MSA (Mamić Sport Agency). Zna da su neki igrači poput Igora Cvitanovića, Joška Jeličića, Dražena Ladića i Gorana Jurića tužili klub zbog dugova. Dinamo je i njemu ostao dužan 480 tisuća maraka za transfer Davora Šukera iz Osijeka u Dinamo 1989. godine.

"Taj transfer sam ja financirao i s Dinamom sam imamo sporazum o povratu tog novca, ali nikada nisam tražio da mi se taj novac vrati, niti mi je vraćen", rekao je Zajec, koji se prisjetio i svoje igračke karijere.

"Bio sam kapetan Dinama i Jugoslavije, a imao sam 90.000 maraka za četiri godine, trebao sam dobiti stan na Pantovčaku i nikada ga nisam dobio. Dobio ga je Ćiro i sva sreća da ga je dobio netko od nas... ", rekao je Zajec.

Iz doba kada je bio sportski direktor, Dinamo mu nije ništa ostao dužan. Ugovor je, inače, imao sa dioničkim društvom, ali ne zna je li ga plaćalo dioničko društvo ili udruga građana. Nakon što mu je Filip Glavaš, branitelj Zdravka Mamića predočio raskid ugovora s Dinamom iz kojeg proizlazi da mu je udruga građana dužna 85.000 eura na temelju drugog ugovora, potvrdio je da je to točno, ali i da mu taj dug nikada nije plaćen.

"Za mene je sve to Dinamo, nisam pravio razliku između dioničkog društva i udruge građana. Bez obzira na moju funkciju, ne znam u kojem je pravnom obliku Dinamo funkcionirao od 2000. do 2002. godine", odgovorio je Zajec.

Što se tiče današnjih igrača, ne zna ima li u Dinamu igrača koji imaju pravo na dio transfernog obeštećenja.

"Moguće je da imaju, ali ne znam ugovore svih igrača, jer to i nije moj posao", rekao je predsjednik Dinama.

Na pitanje tužitelja Svena Mišković kazao je da je Zdravko Mamić bio na funkciji u Dinamu u vrijeme kada je Zajec bio sportski direktor. Zna da je Mamić prije dolaska u Dinamo imao menadžersku agenciju, ali ne zna je li se time nastavio baviti i po ulasku u Dinamom kao što ne zna ni da su se u to vrijeme igrači plaćali ‘na ruke‘.

Svjedok Marko Šarlija, bivši vratar Dinama rekao je da je profesionalni ugovor potpisao bez nekih posebnih pregovora, nego su ga samo pozvali u ured i on je potpisao ugovor bez dodatnih potpitanja. Ne sjeća se tko je ispred Dinama bio na potpisivanju ugovora. Nikada nije imao menadžera, ali se sjeća da su se on i njegov pokojni otac jednom sastali sa Zdravkom Mamićem.

"On je meni kao htio biti menadžer, ali to se nije razvilo u tom smjeru. Ne sjećam se da sam tada s njim bilo što potpisao. Što se tiče ugovora s Dinamom, vjerojatno sam nešto i poslije potpisivao, ali ne znam jesu li to bili aneksi", kazao je Šarlija, koji je iz Dinama otišao u Inter Zaprešić, a potom Azerbajdžan, pri čemu nije imao menadžera ni posrednike. Od Zdravka i Marija Mamića, kao ni od nekih stranih tvrtki, nikada nije dobio novac, a Dinamo mu nije ništa ostao dužan.

Zdravka Mamića i Damira Vrbanovića, inače, tereti se da su s tvrtkom Corporate Advantage Limited, u kojoj su Zdravko i Mario Mamić bili suvlasnici, a Sandro Stipančić voditelj poslovanja, sklopili sporazum o preuzimanju duga Dinama prema Šarliji u iznosu od 189.000 eura, kojeg stvarno nije bilo. Šarlija u istrazi rekao da se ne sjeća da mu je Dinamo bio dužan taj iznos. Zna da je jednom prilikom pozvan u Vrbanovićev ured, u kojem su bili i neki stranci, te da je pri tome i potpisao nešto, ali ne zna što. Rekao je i da mu je šefica računovodstva Vesna Juraić jednom prilikom dala 6.000 eura u gotovini kako bi platio dug prema državi, za čiji nastanak nije bio kriv on, nego klub, pa su mu dali novac s kojim je pokrio taj dug.

Inače, Zdravko Mamić je e-mailom u ponedjeljak dostavio prijedlog za delegaciju nadležnosti ovog suda s prilozima, no sudsko vijeće pod predsjedanjem Davora Mitrovića ponovno je odbilo prijedlog kao nedopušten.